Posjete predstavnika međunarodnih financijskih institucija Bosni i Hercegovina teško je shvaćati ozbiljno. Možda baš i zbog toga što je ekonomska i socijalna situacija u BiH toliko ozbiljna da se svi napori čine uzaludnima. A pogotovo oni koji se temelje na zazivanju “strukturnih reformi”. Ipak, vrijedi zabilježiti te posjete, ako ništa da se uoče novi trendovi u improvizacijama svjetskih stručnjaka.
Nakon dvotjednog boravka, jučer je delegacija Međunarodnog monetarnog fonda napustila Sarajevo. Kao što se moglo i očekivati, nisu baš zadovoljni. Premda su uočili neke pomake, bh. ekonomija se oporavlja prilično sporije od ostalih istočnoeuropskih zemalja. Razlog je, pogađate, jednostavan – nisu provedene strukturne reforme. S obzirom na nezadovoljene uvjete odgađa se novi aranžman. Drugim riječima, odgađa se odobrenje kredita.
Ovaj put su delegati MMF-a konkretizirali te famozne strukturne reforme. Na prvi pogled i nisu baš nešto. Dakle, za odobrenje kredita MMF traži izvršenje dvaju zadataka: povećanje akciza (trošarina) na gorivo i procjena vrijednosti telekom operatera HT Mostar i BH Telecom. Pozadinu drugog zahtjeva nije teško odrediti – valja prvo procijeniti vrijednost kompanija da bi ih se moglo prodati. A zašto povećanje akciza? MMF smatra da bi se priljevom novih sredstava u proračun mogla unaprijediti prometna infrastruktura koja bi mogla privući investitore. Lukav plan.
Uglavnom, šef misije MMF-a u BiH Nadeem Ilahi je najavio da bi se mogli vratiti sredinom prosinca. A bh. političke elite vjerojatno nisu previše impresionirane. Njihovi poslovno-etnički planovi zasnovani na klijentelističkom parazitiranju na opustošenoj ekonomiji ionako se na kraju dana daju uskladiti sa smjernicama iz Washingtona. Jedno poduzeće gore-dolje.