Rezultati istraživanja prognoziraju nastavak rasta beskućništva u zemljama koje su najsklonije prirodnim katastrofama.
Najmanje 14 miliona ljudi u prosjeku svake godine postanu beskućnici zbog iznenadnih prirodnih katastrofa poput poplava i olujnog nevremena, pokazuju rezultati istraživanja Ureda UN-a za smanjenje rizika od katastrofa (UNISDR) i Centra za praćenje unutrašnjeg raseljavanja (IDMC), objavljeni u petak, na Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa.
Rezultati istraživanja prognoziraju nastavak rasta beskućništva u zemljama koje su najsklonije prirodnim katastrofama, ukoliko se ne postigne značajan napredak u upravljanju rizikom od katastrofe.
Podaci pokazuju da se godišnje zbog iznenadnih prirodnih katastrofa, poput poplava i ciklona, raseljava u prosjeku 13,9 miliona ljudi. U to nisu uključene preventivne evakuacije.
Osam od deset zemalja s najvišim nivoom godišnjeg raseljavanja ili mogućim rizikom od budućeg raseljavanja i gubitka doma su u Južnoj i Južnoistočnoj Aziji – Indija (2,3 miliona), Kina (1,3 miliona), Bangladeš (1,2 miliona), Vijetnam (1 milion), Filipini (720.000), Mijanmar (570.000), Pakistan (460.000), Indonezija (380.000), Rusija (250.000) i SAD (230.000).
Izazov pred organizacijama
“Rezultati pokazuju da je pred nama izazov smanjenja broja ljudi koje pogađaju prirodne katastrofe”, istaknuo je posebni predstavnik UN-a za ublažavanje opasnosti od katastrofa Robert Glasser.
Čelnica IDMC-a Alexandra Bilak kazala je da je broj izbjeglica, migranata i ljudi raseljenih u vlastitoj zemlji stalno rekordno visok, te da je značajan postotak takvih kretanja povezan s katastrofama.
“Iz tog razloga je predviđanje rizika i učinaka prirodnih katastrofa hitan globalni prioritet. Rastući broj ljudi raseljenih zbog katastrofe može se riješiti kroz pružanje, sigurnog, pristupačnog krova nad glavom i to mora biti dio upravljanja rizikom od katastrofe na nacionalnom i lokalnom nivou”, dodala je Bilak.
Izvor: Agencije