Petak, 27 Decembra, 2024

Uspjeh beogradskog Prajda: “Sve manje policije i incidenata”

Prema mnoštvu naslova domaćih, regionalnih ili svjetskih mainstream medija, 2017. godina najbolja je dosad za srpsku LGBT zajednicu.

U Beogradu su se ove godine održala dva Prajda, na kojima gotovo da nije bilo incidenata, a koje je osiguravalo manje policajaca u odnosu na prethodne. Tako je i jučerašnji Prajd, centralni događaj Nedelje ponosa, prošao bez incidenata i završio je zabavom na Trgu Republike. Sudjelovalo je oko hiljadu osoba, a posjetile su ga i neke poznate estradne i političke ličnosti – prva među njima autana gej premijerka.

Međutim, činjenica da 16 godina otkako je organiziran prvi beogradski Pride, koji je završio nasiljem i dugogodišnjom odgodom ponovnog okupljanja, danas nije toliko opasno u Srbiji biti gej ne bi trebala biti dovoljan razlog za slavlje. Jednodnevna manifestacija poput Parade ponosa u određenim aktivističkim krugovima već je neko vrijeme propitivana kao sredstvo pomoću kojeg se LGBT zajednica može izboriti za svoja prava. Uz to, prisutnost “političara, diplomata, medija” doprinijela je nekoj vrsti raskola među LGBT aktivistima jer jedni smatraju da će ih ti političari zastupati i braniti, a drugi upozoravaju da je njihovo pojavljivanje na Prajdu i govor o LGBT pravima tek jeftino skupljanje političkih poena, koje ne jamči da će se itko od njih tim istim pravima pozabaviti. Upravo zbog tog “raskola” postoje dva Prajda, a ovaj septembarski je taj na kojem se šeću “ugledni” uzvanici.

Otkako je Ana Brnabić postala premijerka, uz medijske pohvale što se Srbija približava “civiliziranom” zapadu, opravdano se špekuliralo da ju je na to mjesto koje je sam ispraznio, predsjednik Aleksandar Vučić postavio kako bi popravio imidž Srbije, a ujedno imao nekoga tko će provoditi politiku jednaku njegovoj. Odabir lezbijke za premijerku, kao i “normalno” održavanje Prajda (toliko da je nekim političarima postao “rutina”) Vučićev je pinkwashing – pokazivanje tolerancije i poštivanja prava LGBT osoba koje ima funkciju prikrivanja drugih važnih problema u državi – prije svega socijalnih i ekonomskih. A oni pak opterećuju radnike svih identiteta.

Povezane vijesti

“Nismo sestre, al’ se volimo” – taktike preživljavanja parova

Ilustracija Tužna sam od nemoći. Često se suočavam sa situacijama u kojima ne mogu ništa da promijenim, nad kojim nemam kontrolu i to mi zaista...

Kako je LGBT zajednica postala meta mržnje na lokalnim izborima

Foto: Unsplash

Izjave kojima su kandidati na prethodnim izborima doprinosili mržnji među etničkim skupinama i podjelama, u ovogodišnjoj predizbornoj kampanji su zamijenjene uvredama, diskriminacijom i segregacijom LGBTIQ+ zajednice u BiH, pokazuje monitoring Detektora.

Popular Articles