Ilustracija/Foto: lgbti.ba
Kada su ugroženi tjelesni integritet, psihičko zdravlje i dostojanstvo, posljedice su duboke i trajne. Bez jasnih institucionalnih kontrola i zakonskih prepreka, konverzivne prakse se sprovode, nerijetko bez posljedica za počinitelje.
Piše: Jovana Ivetić
Šta su konverzivne prakse?
Konverzivna praksa je pokušaj promjene seksualnog i/ili rodnog identiteta, kao i rodnog izražavanja, skupom pseudonaučnih metoda. Može se odvijati u formalnom ili neformalnom kontekstu, te je mogu vršiti stručnjaci za mentalno zdravlje, članovi obrazovne ustanove, vjerski lideri, ali i članovi porodice. Pored naziva konverzivne prakse koristi se i termin konverzivne terapije, posebno kada se odvija pod okriljem psihoterapije, što je neispravno jer terapija podrazumijeva...
Foto: Pixabay
Pune četiri godine od kada je sa operaterom raskinuo ugovor i vratio opremu za televiziju, Bojanu Petkoviću iz Laktaša kompanija za naplatu potraživanja “ODM Collections” iz Sarajeva pokušava da naplati dug za koji on odlučno tvrdi da nikada nije postojao.
Piše: Andrijana Pisarević
Petković priča da je još u martu 2022. godine raskinuo ugovor sa “Telemachom” i vratio opremu za “TV box”, čime se “razdužio” u svakom smislu sa njima. Više od dvije godine nakon toga, počeli su mu stizati pozivi firme, koja je navodno otkupila njihova potraživanja, sa zahtjevom da uplati još 107 KM za dug, koji bi,...
Slaba zaštita ljudskih prava i civilnih sloboda, slabo povjerenje građana u institucije, slabi mehanizmi kontrole vlasti…
U tom pejzažu krize demokratskog poretka Bosne i Hercegovine, dio odgovornosti ima stanovništvo, dio civilno društvo a dio političke elite. Dok građani pasivnošću omogućavaju monopol moći političkim elitama koje pokazuju želju za autoritarnim i hibridnim modelima vladavine, civilno društvo brojnim fragmenatacijama i slabom međusobnom koordinacijom slabi potencijal mehanizama kontrole vlasti i zaštite ljudskih prava i civilnih sloboda.
O krizi demokratije, krizi povjerenja i krizi organizovanja govore Emina Mušija iz organizacije „Humanity in Action Bosna i Hercegovina“, Dajana Cvjetković iz Centra za promociju civilnog društva i...
Foto: Wikimedia
Na deminiranje je do sada uloženo gotovo milijardu maraka, od čega su dvije trećine novca dali strani donatori i međunarodne organizacije. Za potpuno okončanje deminiranja potrebno je još oko 250 miliona eura, novca za koji u ovom trenutku nema osiguranog izvora finansiranja
Ambasada Njemačke i Norveške u Bosni i Hercegovini obustavile su finansiranje deminiranja jer više ne mogu osigurati novac za ove namjene.
Ove dvije države su u proteklim godinama bile među vodećim donatorima u procesu deminiranja u BiH.
Potrebe u drugim konfliktima
Kao razloge za RSE su navele da su humanitarne potrebe u drugim konfliktima, poput Sudana, Ukrajine i Gaze, prema...
Foto: SPIN Info
Vozila i pumpe Republičke uprave civilne zaštite krajem januara zatekli smo na privatnom gradilištu u Istočnom Novom Sarajevu, iako u toj instituciji tvrde da na teren izlaze isključivo po zahtjevu nadležnog organa. Ko je i po čijem nalogu odobrio intervenciju na lokaciji bivše fabrike MOFAS, pitanje je na koje odgovor čekamo skoro mjesec dana.
Piše: Sanja Vasković
Krajem prošlog mjeseca, tačnije 25. januara zbog oblinih padavina dijelove Istočnog Sarajeva zahvatile su poplave. Najkritičnije je bilo u opštini Istočna Ilidža gdje je istu noć proglašena vanredna situacija. I na području Istočnog Novog Sarajeva na pojedinim dijelovima izlila se rijeka Tilava...
Put za Foču (ustupljena fotografija)
Zatvaranje magistralnog puta Foča-Sarajevo, jedne od ključnih saobraćajnih veza istočnog dijela Republike Srpske sa glavnim gradom, dovelo je do ozbiljnih problema za građane i privredu. Put dug oko 80 kilometara, koji je u uobičajenim uslovima bilo moguće preći za nešto više od sat i po, trenutno je van funkcije, zbog čega su vozači primorani da koriste znatno duže i nesigurnije alternativne pravce.
Piše: Nataša Miletić Savić
Alternativni pravci – duži, rizični i skuplji
Jedna od opcija je ruta Foča–Rogatica–Sarajevo, duga oko 129 kilometara. Osim dužeg vremena putovanja, dodatni problem predstavlja most iz pravca Ustiprače prema Rogatici, gdje se...
Foto: 40 dana za život/Facebook
Suptilna poruka molitelja – zabrana abortusa
Piše: Slađan Tomić
U dnu isprintane fotografije na kojoj se beba plavih očiju smije ispisano je „Život dakle biraj“.
Uz krunice, fotografije trudnica i fetusa to je samo dio ikonografije kojom nekoliko muškaraca i žena od 18. februara pokušavaju žene odvratiti od abortusa.
To je drugi put da sljedbenici inicijative „40 dana za život“ prisutne u 70 zemalja svijeta provode svoju kampanju u Mostaru.
Pod sloganom „Izaberi život da živiš“ nametljivo i nezaobilazno stoje na ulazu u Sveučilišnu-kliničku bolnicu Mostar. Za štandom je nekoliko muškaraca i žena, a u objavama na društvenim mrežama vidljivo...
Foto: Leonardo Munoz/epa
Barrancabermeja, s močvarama, lagunama i šumama, nalazi se u području izuzetne biodiverzitetske vrijednosti. Tu žive ugrožene riječne kornjače i morske krave, a močvare služe kao koridor za jaguare. Istovremeno, riječ je o najvećem naftnom gradu u Kolumbiji.
Stojeći u drvenom kanuu, s mačetom u ruci, Yuly Velásquez siječe trsku natopljenu crnim, masnim talogom. U blizini je pukla naftna cijev, a sirova nafta izlila se u močvare San Silvestrea u Barrancabermeji, kolumbijskom naftnom gradu, gušeći vodu i živi svijet, opisuje The Guardian.
„Razaranje je ogromno“, kaže Velásquez, predsjednica Fedepesana, organizacije za održivi ribolov. „Za ribe, životinje i biljke to znači...
Foto: Kallos Tuzla/Facebook
Samostalni sindikat radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Republike Srpske zatražio je od Komore doktora medicine RS da ispitaju i objave koliko je ljekara u Republici Srpskoj radi sa diplomom sa Evropskog univerziteta “Kallos” iz Tuzle, kojem je u decembru prošle godine trajno zabranjen rad.
Piše: Andrijana Pisarević
Sindikalci smatraju da javnost ima pravo da zna ko i pod kojim uslovima ulazi u sistem zdravstva Srpske, posebno u trenutku kada se suočavaju sa odlaskom iskusnih i deficitarnih doktora medicine.
Predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine Republike Srpske Jovica Mišić kaže da je informacija o oduzimanju dozvole za rad tuzlanskom univerzitetu...
Foto: CIN
Republika Srpska godinama dijeli novac iz budžetske rezerve udruženjima, pojedincima i institucijama koje tako finansiraju svoj redovni rad i dodatne aktivnosti. U takvoj raspodjeli najmanje novca odlazi za primarnu namjenu – pomoć u iznenadnim situacijama koje je nemoguće planirati redovnim budžetom.
Piše: Adna Zilić/ CIN
Krajem decembra 2020. godine malu općinu na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine (BiH) je zadesila nevolja − nerazvijenu Kostajnicu potresao je jak zemljotres u kojem je troje ljudi povrijeđeno, a skoro hiljadu objekata oštećeno.
Štetu procijenjenu na 9,6 miliona maraka lokalna vlast nije mogla sama popraviti jer je već bila prezadužena. No, značajnija pomoć nije stizala ni...
