Nedjelja, 22 Decembra, 2024

Pamćenje žrtava i vrednovanje otpora

Odgovor na pitanje hoćemo li postati društvo koje se suočava s svojim traumama i pamti iskustvo otpora nasilju je u rukama je političkih stranaka, poručuju iz Documente.

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću u povodu 75. godišnjice dolaska prvih transporta logoraša u ustaški logor Jasenovac i Dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih režima čelnim ljudima političkih uputila je otvoreno pismo u kojem od njih traži da se zalažu za pamćenje svih žrtava i vrednovanje otpora.

Od buduće se parlamentarne većine i oporbe tako traži nijansiran, ali nedvosmislen stav prema žrtvama i kontinuiranu edukaciju i dijalog oko zločina počinjenih u prošlosti, i to bez ignoniraranja nasljeđa narodnooslobodilačke borbe i socijalističke modernizacije.

“Pitamo se hoće li mladi pamtiti ubijene u ustaškim logorima Jasenovac, Jadovno, Slana i Metajna kao i druge zločine fašista, nacista i njihovih suradnika počinjene u genocidu nad Židovima, Srbima i Romima te okrutne obračune s protivnicima i stanovništvom koje ih je podržavalo, kad mnoga mjesta stradanja iz Drugog svjetskog rata nisu obilježena, a zvijezda pod kojom su se protiv zločinačkog režima borili partizani (ne samo u Jugoslaviji) se demonizira?, ističe se u pismu koje potpisuje Vesna Teršelič i dodaje: “Kako će se nove generacije sjećati likvidacija zarobljenih pripadnika domobrana, ustaša, četnika, belogardejaca i drugih kolaboracionističkih snaga nacističkog i fašističkog režima, kao i članova njihovih obitelji, te brojnih civila u Teznom i na drugim mjestima stradanja u Sloveniji i Hrvatskoj, kao i nedopustivog postupanje s preživjelim sudionicima ‘marševa smrti’ kada te stradanja mnogi u javnosti i dalje niječu?”

U rukama je političkih opcija koje traže parlamentarnu legitimaciju vlasti da se uhvati u koštac s brojnih negativnim pojavama koje, pogotovo u posljednje vrijeme, premrežuju našu društvenu svakodnevicu: od jasnog konsenzusa oko zločinačkog ustaškog usklika “Za dom spremni” do imenovanja ulica, molova i mjesnih zajednica imenom Mile Budaka.

“Tražimo da osude svakovrsni povijesni revizionizam i u novom proračunu predvide ulaganje u sveobuhvatna istraživanja, obrazovanje za suočavanje s prošlošću kao i priznavanje patnje svih stradalih”, kaže se u Documentinom pismu, “Odgovor na pitanje hoćemo li postati društvo koje se suočava s svojim traumama i pamti iskustvo otpora nasilju je u njihovim rukama”.

kulturpunkt

Povezane vijesti

Put od fašizma

Foto: Google

Nedavni neredi u Ujedinjenom Kraljevstvu još jednom su pokazali nesposobnost i liberala i levičara da smisle kako da se obrate radničkoj klasi koju privlači krajnja desnica. Jednom kad fašizam počne da se širi, besmisleno je povlađivati ksenofobiji kao što to rade liberali s prihvatanjem anti-imigrantske agende, ili galamiti protiv javne štednje kako to čine levičari. Da bi se suočili sa britanskim buntovnicima i sličnim grupama širom Evrope i Sjedinjenih Država, progresivci pre svega treba da se obavežu da ih neće napustiti.

Umberto Eko: Fašizam – zlo u 10 tačaka

U korijenima fašističke psihologije leži opsesija zavjerom, ili još bolje, međunarodnom zavjerom. Ali zavjera mora takođe doći iznutra. Fašističke vlade osuđene su na to da gube ratove jer su nesposobne da ispravno procijene neprijatelja. U fašizmu ne postoji borba za život, naprotiv, život se živi samo zbog borbe. Zbog toga, pacifizam je kolaboracija sa neprijateljem. Građani se pozivaju samo kada treba odigrati ulogu naroda.

Popular Articles