Bruxelles/Berlin – Godišnje u Europskoj uniji oko 23.000 ljudi umre od posljedica spaljivanja ugljena u elektranama i toplanama. A tu su i ogromni troškovi zdravstva zbog bolesti uzrokovanih zagađenjem, tvrdi se u jednoj studiji.
Termoelektrane na ugljen su štetne za klimu, ali i za ljude. Razmjeri su zastrašujući – ako je vjerovati novoj studiji koju potpisuju ekološke organizacije WWF (World Wide Fund For Nature), Europska mreža za klimatsku akciju (CAN) i Savez za zdravlje i okoliš (HEAL). To su sve organizacije koje se angažiraju protiv upotrebe ugljena.
Prema toj studiji, samo u Europskoj uniji od posljedica zagađenja zraka nastalog spaljivanjem ugljena prerano umre oko 23.000 ljudi. To je samo 3.000 žrtava manje nego u što strada u prometnim nesrećama.
Kao najvažniji izazivač bolesti i uzrok smrti izdvajaju se sitne čestice koje potječu iz elektrana. Opasne materije, toliko sitne da ih ni dlake u nosu ne mogu zaustaviti, dospijevaju u krvotok i štete srcu i plućima. Prema studiji, samo to uzrokuje 19.000 smrtnih slučajeva godišnje. Osim toga, štetni su i dušikov dioksid (3.800 smrtnih slučajeva) i ozon (200). Studija ne daje precizne podatke o posljedicama 12 tona žive koju godišnje ispuštaju elektrane i toplane na ugljen.
Istraživači su uzeli u obzir podatke Svjetske zdravstvene organizacije, kao i službene navode iz 257 od ukupno 280 elektrana na ugljen u Europskoj uniji. Pomogao im je i kompjutorski program koji simulira vremenske uvjete i omogućava promatranje učinka spaljivanja ugljena. Prema toj studiji, posljedice su znatno izraženije kod stanovnika područja na kojima se nalaze termoelektrane, ali i čestice prašine i štetni plinovi dopiru i do ljudi koji žive i više od 1.000 kilometara od neke elektrane.
U studiji se iznosi podatak da su za najviše smrtnih slučajeva odgovorne termoelektrane u Poljskoj (5.830), a onda slijede Njemačka (4.350), Velika Britanija (2.860), Rumunjska (2.170) i Bugarska (1.570).
Autori računaju da je 2013. godine zbog posljedica izazvanih korištenjem ugljena bilo 11.800 novih slučajeva bronhitisa, napisano je 21.000 uputnica za bolničko liječenje, a ljudi širom EU-a proveli su 6,5 milijuna dana na bolovanju. Sve to, kao i smrtni slučajevi, uzrokovalo je samo 2013. gospodarsku štetu od 33 milijarde eura.
Troškovi su možda i daleko veći. “Dugoročni troškovi zdravstva, recimo zbog bolesti krvotoka, nisu sadržani u studiji jer o tome nema pouzdanih podataka”, kaže Julia Huscher, jedna od autorica studije.
Autori se nadaju da će njihov izvještaj biti novi impuls u borbi za čisti zrak u Europi. Predlažu da se pri donošenju političkih odluka napravi analiza troškova i dobiti – a u troškove spadaju i ljudski životi, ali i novac koji gospodarstvo izgubi zbog bolovanja, a zdravstvo utroši na liječenje. Ukoliko bi se to uračunalo, piše u studiji, vidjelo bi se da je struja dobivena iz ugljena zapravo dvostruko ili trostruko skuplja od svoje nominalne cijene na tržištu.
Proteklih godina je već više studija ukazivalo na negativne posljedice zagađenja zraka za zdravlje i blagajne. Za nezdravi zrak najodgovorniji su promet, zatim poljoprivreda, energija od ugljena i otvorene vatre. Stručnjaci Međunarodnog monetarnog fonda su procijenili da troškovi liječenja bolesti izazvanih spaljivanjem ugljena u svijetu iznose oko 1,7 bilijuna eura godišnje.
“Ni za jedan drugi izvor energije ne plaćamo tako visoku cijenu zdravstvenih troškova kao što je to slučaj s ugljenom”, kaže Paul Wilkinson, profesor Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu. Michal Krzyzanowski, bivši stručnjak Svjetske zdravstvene organizacije za kvalitetu zraka, pohvalio je novu studiju rekavši da ona produbljuje saznanja i prije svega pokazuje da se problematika ugljena tiče svih nas.