Republika Srpska planira u budućnosti podsticati kontrolisani ulazak stranih trgovačkih lanaca na njeno tržište, jer smatra kako se time podiže nivo trgovine i snižavaju prodajne cijene i marže te stvara intenzivnija konkurencija.
- To je u interesu potrošača, jer se time obezbjeđuju bogatija ponuda proizvoda i usluga, niže cijene, veći stepen njihove zaštite. Najbolja zaštita potrošača je konkurencija na tržištu, kada potrošač ima mogućnost da bira. To znači da je dolazak stranih lanaca u interesu potrošača, proizvođača i države - navodi se u Prijedlogu strategije razvoja trgovine u RS do 2022. godine, izvještavaju nezavisne.com.
U ovom dokumentu, koji će se naći pred poslanicima Narodne skupštine RS na narednoj sjednici, navodi se kako ulazak konkurencije na domaće tržište predstavlja preduslov razvoja i formiranja moderne strukture trgovine.
Međutim, ono što se zapaža u strategiji je da ulaskom u tržište RS, strani trgovački lanci mogu istisnuti sa tržišta domaće trgovce na malo i proizvođače.
- Veliki maloprodajni lanci, ulaskom na novo tržište, omogućavaju i ulazak novih proizvođača koji su članovi njihovih integrisanih sistema. Kao odgovor na pojačani intenzitet konkurencije, domaći maloprodavci bi trebalo da se koncentrišu i kreiraju sopstvene vertikalne lance snabdijevanja - navodi se u strategiji.
Očekuje se kako bi internacionalizacija maloprodaje predstavljala i veliku šansu za domaće proizvođače, koji ulaskom u mrežu velikih međunarodnih maloprodajnih lanaca mogu postati značajni izvoznici svojih proizvoda.
U Udruženju trgovine i turizma pri Privrednoj komori Republike Srpske smatraju kako bi ovaj potez imao i dobre i loše strane, ali da oni prije svega podržavaju isključivo domaću trgovinu i domaću proizvodnju.
- Svakako smo za razvoj trgovine, ali dolaskom inostranih trgovinskih lanaca se podstiče konkurencija, a ona je dobra i zbog dobrih praksi koje se iz inostranstva donose. Mi se ipak zalažemo za razvoj domaćih lanaca i ono što je bitno za saradnju trgovine i proizvodnje i zastupljenost domaćih proizvoda. Takođe, i kod inostranih lanaca zahtijevamo da su domaći proizvodi podjednako zastupljeni kao i svi ostali. Zakonski se to ne može regulisati, ali insistiramo na tome - kazala je Dragana Šobot, sekretar ovog udruženja.
Predsjednik Asocijacije samostalnih trgovaca regije Banjaluka Bogdan Marjanović, kaže da će domaći trgovci i proizvođači, ukoliko se ovaj plan ostvari, veoma brzo propasti.
- Glavni cilj stranih trgovinskih lanaca je da plasiraju svoju robu i proizvode. Oni će biti jeftiniji jer se ta proizvodnja u njihovim zemljama podstiče i naši poljoprivrednici tu nemaju šta da traže. Te cijene i tu konkurenciju oni neće izdržati - smatra on.
Kako kaže, nijedna zemlja na svijetu ne radi ovo, jer to znači podsticanje strane proizvodnje.
- Nama trebaju veliki strani trgovinski lanci, ali ne treba da svi na svijetu budu ovdje prisutni. Oni novac odnose u koferima, a mi propadamo i zatvaramo male trgovine - zaključio je on.
Podaci pokazuju kako su u RS tokom prošle godine poslovala 94 trgovačka centra i njihov broj u posljednjih pet godina bilježi tendenciju rasta. Najviše ih ima u Banjaluci, i to 20. U sektoru trgovine je zaposleno 44.909 radnika, a što je 17,7% od ukupnog broja zaposlenih u RS.
Indikator.ba
