SARAJEVO, BANJALUKA - Kazne u Izbornom zakonu BiH veoma su niske i političke partije kao i pojedinci ne obaziru se na njih pa zato često krše pravila igre, smatraju stručnjaci iz ove oblasti.
"Politički subjekti ponašaju se kao da kazni i nema, jer su zaista male. Oni postignu svoj cilj i to je najbitnije, a njima su te kazne smiješne i zato u kampanji imamo toliko govora mržnje i svega ostalog", rekla je Murisa Marić iz koalicije nevladinih organizacija "Pod lupom", koja je protekle izbore sa više od 3.400 posmatrača pratila izborni dan na isto toliko biračkih mjesta.
Kaže da je ranije bilo inicijativa da kazne budu povišene, ali da oni koji eventualno treba da odlučuju o tome nisu ništa uradili na tom planu.
"Ne treba ni očekivati od onih kojima to odgovara da povise kazne. Njima sadašnja situacija savršeno odgovara, jer mogu da rade šta hoće, plate kazne i na tome se sve završi", kazala je Marićeva.
Iako iz budžeta sa raznih nivoa vlasti dobijaju desetine miliona KM godišnje, političke partije u BiH, zbog kršenja Izbornog zakona, maksimalno mogu biti kažnjene sa 10.000 KM. Primjera radi, u Njemačkoj se za govor mržnje u toku izborne kampanje može izreći kazna i do 50.000 evra, dok kod naših zapadnih komšija, prema njihovim zakonima koji regulišu pitanje izbora, maksimalna kazna koja može biti izrečena političkoj partiji iznosi i do 130.000 KM.
Što se tiče prošlih izbora održanih 7. oktobra, Centralna izborna komisija BiH (CIK) kaznila je tek nekoliko političkih partija, koalicija i pojedinaca. Primjera radi, Milorad Dodik, kandidat za člana Predsjedništva BiH iz RS, i Vukota Govedarica, kandidat za predsjednika RS, zbog govora mržnje kažnjeni su sa po 5.000 KM, a njihove stranke, odnosno Savez za pobjedu sa po 7.000 KM.
"Kazne za kršenje izbornih pravila kod nas su mizerne, ali je još jedan od problema to što Sud BiH, kada Centralna izborna komisija (CIK) izrekne kaznu, tu kaznu poslije žalbe preinači i još je dodatno smanji, a takvih slučajeva bilo je u toku ove izborne kampanje", ispričao je jedan od sagovornika iz CIK-a.
Dosadašnja praksa CIK-a bila je da se političke partije i pojedinci kažnjavaju zbog govora mržnje, međutim još veći problem je i taj što se javna dobra i resursi koriste u svrhu kampanje i vrbovanja birača, a CIK i pored brojnih prijava nije izricao kazne po tom osnovu.
Što se tiče novca koji političke partije u BiH dobiju iz budžeta, prošle godine ukupni prihodi bili su im 18.129.757 KM, a najviše je dobila SDA i to 3,1 milion KM, zatim SNSD, koji je dobio 1,6 miliona KM, dok je SBB po osnovu poslanika, delegata i odbornika prihodovao 1,5 miliona KM. U klubu "milionera" još su i SDP, koji je dobio 1,5 miliona KM, a iza njega je HDZ, kojem je na račun uplaćen 1,1 milion KM.
(Nezavisne)
