fbpx

Kako država pljačka građane?

1pljacka

I dok svakodnevno građani protestvuju zbog visokih cijena goriva, malo ko zapravo zna koliko novca i za koju namjenu se izdvaja iz cijene koju za litar goriva platimo na benziskim stanicama. Kako nas država pljačka?

Legalizaciju pljačke preko goriva država je savršeno odradila. Pod velom akciza, naknada za puteve i poreza na dodatnu vrijednost, država preko jednog litra goriva za sebe uzme gotovo dupli iznos. U brojkama to izgleda ovako. 

1pljacka 1

Jedan litar dizela u rafineriji košta 1.013 KM. Na tu cijenu dodaje se 0.30 KM na ime akciza, zatim 0.25 KM na ime takse za autoputeve i dodatnih 0.15 KM za puteve. Dolazimo do cijene bez PDV-a koja za jedan litar dizela iznosi 1.713 KM. 0.29 feningi iznosi PDV i na kraju marža pumpe od 0.19 KM. Konačan zbir, tj. cijena za litar dizela iznosi 2.19 KM.

Koliko se država ugradila u jedan litar dizela? Lako je izračunati.

1pljacka 2

Početna cijena jednog litra je 1.013 KM, dok ga građani plate 2.190 KM. Po jednom litru država je zaradila čak 1.177 KM – više nego što zapravo košta litar dizela.

Razlike u ulaznoj i izlaznoj cijeni benzina još su veće, pa tako svaki benzinac na ulicama BiH dodatno puni državnu kasu.

1pljacka 3

Početna cijana litra benzina vjerovali ili ne, iznosi svega 0.970 KM. Slijde nameti. Akcize 0.350 KM, taksa na autoputeve 0.250 KM, taksa za puteve 0.150 KM, PDV 0.29, te marža pumpe 0.21 KM. Građani na kraju za litar benzina moraju izdvojiti 2.223 KM.

1pljacka 4

Od početnih 0.97 feningi, država je nametnula cijenu od 2.22 KM za litar benzina i tako po svakom litru za budžet obezbijedila 1.250 KM.

Sve ovo država je opravdala zakonima koje je sama nametnula građanima i time stvorila uslove za savršen harač. Uz sve to, vlasti i dalje tvrde da građani nisu oštećeni i da je gorivo u Republici Srpskoj najjeftinije u Evropi. Posebna su priča načini upravljanja novcem koji država zaradi na svakom litru goriva.

Samo na naknadu za puteve i akcize koje su nedavno povećane pod izgovorom da će se taj novac koristiti za gradnju autoputeva odlazi 0.750 KM.

Treba napomenuti da je od 2006. godine do kraja maja tekuće godine BiH prikupila 7.5 milijardi KM od akciza i nameta za puteve. Za taj novac moglo je da bude izgrađeno 460 km autoputeva. Ipak, vlastima je više odgovaralo da taj novac potroše u druge, građanima nepoznate svrhe, a da se za 200 km autoputeva koliko BiH trenutno posjeduje, zaduže za 2 milijarde KM uz decenije otplate i astronomske kamatne stope.

(BN TV)