Mještani, ribolovci i predstavnici ekoloških udruženja ponovo su zabrinuti zbog niskog vodostaja Jablaničkog jezera, koje je skoro potpuno izmijenilo sliku ovog dijela Bosne i Hercegovine.
Predsjednik udruženja sportskih ribolovaca Glavatica Jablanica Ćazim Arfadžan uputio je zbog toga dopis nadležnim institucijama i JP Elektroprivreda BiH u kojem ističe kako je stanje na Jablaničkom jezeru alarmantno, te traži da se po tom pitanju hitno nešto poduzme.
- Jako su niske kote jezera, stanje je alarmantno, a svi šute. Zbog toga tražimo redovne zajedničke sastanke sa predstavnicima Elektroprivrede, resornih ministarstava, ribarskih udruženja koja gazduju na ovim dijelovima, te Prirodno-matematičkog fakulteta kako bi nešto pokušali uraditi da se situacija još ne pogorša – kazao je Arfadžan.
Prema njegovim riječima, postoji opasnost da se uskoro ponovi situacija od januara ove godine, kada je Jablaničko jezero gotovo presušilo, te kada je u velikoj mjeri ugrožen riblji fond.
Elektroprivreda BiH ne ispunjava obaveze
- Mi smo radili reviziju ribarske osnove i imali smo stvarno stanje ribljeg fonda prije tog velikog ispuštanja vode, nakon čega je posebnu analizu radio Prirodno-matematički fakultet. Međutim do danas nisu objavljeni rezultati njihove analize i ne znamo kakav je danas riblji fond, a evo ponavlja se opet ista situacija – govori predsjednik udruženja sportskih ribolovaca Glavatica Jablanica.
Dodao je da ni Elektroprivreda BiH nije ispunila svoje obaveze kada je u pitanju poribljavanje Jablaničkog jezera.
- Poribljavanje, koje je njihova obaveza, je samo djelimično urađeno. Nije uopće poribljeno potočnom pastrmkom ni glavaticom, dosta toga je neispunjeno, a već je druga godina kako kasne s tim. Do kraja ove godine se poribljavanje više ne može raditi, jer je riba na mrijestu, a zakonski se ne smije poribljavati za vrijeme mrijesta, pogotova kada su ovako male kote jezera i kada je velika mutljaga taloga – istakao je Arfadžan.
Da će, ukoliko se nastavi trend suhe jeseni, Jablaničko jezero vjerovatno doživjeti istu sudbinu kao i početkom ove godine, smatra i predsjednik udruženja Zeleni-Neretva Amir Varišić.
- Jablaničko jezero se nije napunilo ove godine zbog hidrološke situacije ali i zbog Hidroelektrane koja nažalost ima svu slobodu da prazni i puni akumulaciju bez nekih vidljivih maksimuma i minimuma. Za njih nema pravila i ravnaju se ne toliko po hidrološkim prilikama nego po svojim potrebama bez obzira na cijenu. Jablaničko jezero nije još dodirnulo dno, nije ostalo potpuno bez vode kao što je bilo prošle godine, ali s obzirom na hidrološke prilike, odnosno prilive vode pritoka i Nerertve u samu akumulaciju, vjerovatno je za očekivati da će Jablaničko jezero doživjeti nešto slično kao i tada – ističe Varišić.
Povlačenja vode nisu bila ovoliko radikalna
Dodaje da su povlačenja vode Jablaničkog jezera normalna, ali da situacija nikada prije nije bila ovoliko radikalna, te da je zato odgovorna hdroelektrana.
- Stalne su fluktuacije jezera, ali ove godine jezero nije nikako napunjeno. HE nije održala, zapravo nije ni dostigla dogovorenu turističku kotu, jer bi za to morala smanjiti proizvodnju, a to nije htjela. To će se sada sve češće dešavati – tvrdi Varišić i dodaje: “Prošle godine se ne bi ono desilo da HE nije ušla ispod biološkog i tehničkog minimuma, na kojem ne bi smjela da radi. Oni su dužni da ispuštaju 40 litara u sekundi prema Grabovici. Imali su priliv od 80, a umjesto da su to iskoristili da održe minimalnu količinu jezera, oni su 40 prodavali a 40 puštali nizvodno. To je ono kada kažu da poštuju zakon“.
Zbog toga Varišić smatra da bi nadležna ministarstva i Elektroprivreda BiH trebali promijeniti svoje strategije i poslovanje.
- U svoje strategije bi trebali ugraditi i projekciju klimatskih promjena jer su one sve očitije. Ta hidroecentrala je bivši prvijenac Jugoslavije, prva takozvana regulacijska elektrana, napunjena 1955. godine. Prosto je nemoguće upoređivati tadašnje normalno vrijeme i klimatska doba koja danas skoro da i ne postoje. Uostalom hidroelektrana je napravljena tako da može raditi u velikom radijusu akumulacije, od najnižeg do najvišeg, a to ima utjecaja na ljude i ekologiju. Sada je nezgodno preprojektovati tu elektranu, iz Elektroprivrede kažu da je promjena režima njihovog rada skoro nemoguća. Elektroprivreda BiH se poziva na tu 1955. godinu, a zakon je zaobišao takve teme, nemate se na šta pozvati ili pokrenuti nešto putem suda. Međutim, došla su neka nova vremena pa bi trebalo poštovati neke nove standarde. Bilo bi dobro da se koriguje poslovanje Elektroprivrede BiH tako da ona 20 posto manje efikasnije posluje, ali da zato to bude 80,90 posto bolje po ekologiju i ljude, međutim očigledno takvih kompromisa kod nas nema – smatra Varišić.
Iako mnogi mještani na društvenim mrežama komentarišu kako nedostatak vode u Jablaničkom jezeru loše utiče na ljepotu ovoga kraja a samim tim i na turističku ponudu, iz Turističkog biroa Jablanica ističu da nisu primijetili negativan utjecaj na turizam.
- Kota vode zaista jeste niska i bila je i tokom ljeta, ali takve su bile i hidrološke prilike. Situacija nije zabrinjavajuća, lokalaca i turista, posebno iz zemalja Bliskog istoka, je bilo do septembra. Bila je dobra posjećenost, a mnogi su uprkos niskom vodostaju uživali u splavarenju. Zimi svakako nema turista na Jablaničkom jezeru jer je hladno – ističe Anela Šehić iz Turističkog biroa Jablanica.
Odgovor na ovu temu tražili smo i od Elektroprivrede BiH, međutim do objave ovoga teksta nismo ga dobili.
