Na ovogodišnjem Indeksu prekinutog djetinjstva BiH zauzima 39 mjesto od ukupno 175 zemalja i u odnosu na prošlu godinu pala je za četiri mjesta, podaci su koje oranizacija “Spasimo djecu” objavljuje uoči obilježavanja Međunarodnog dana djeteta – 1. juna.
Drugu godinu zaredom, Indeks prekinutog djetinjstva rangira 175 zemalja svijeta po tome gdje je djetinjstvo najmanje ugroženo, a gdje najviše usljed faktora kao što su loše zdravlje, neuhranjenost, isključivanje iz obrazovanja, dječiji rad, brakovi maloljetnika, maloljetničke trudnoće i ekstremno nasilje.
“Srbija se nalazi sedam mjesta iza, na 46. poziciji i u odnosu na 2017. godinu pala je za pet mjesta. Crna Gora je lošije rangirana u ovoj godini i nalazi se na 53. mjestu, čak sedam mjesta iza prošlogodišnje pozicije. Najlošije pozicionirana zemlja regiona je Albanija koja se nalazi na 77. mjestu, dok Slovenija drugi put zaredom dijeli prvo mjesto, ove godine sa Singapurom”, saopšteno je iz organizacije “Spasimo djecu”.
Na ovaj način se upozorava da je više od polovine ukupnog broja djece u svijetu ili oko 1,2 milijarde ugroženo konfliktima, široko rasprostranjenim siromaštvom i diskriminacijom djevojčica.
Izvještaj ispituje kako ova tri ključna faktora uskraćuju djetinjstvo djeci širom svijeta.
Direktor organizacije “Spasimo djecu” za sjeverozapadni Balkan Andrea Žeravčić kaže da je zabrinjavajuće to što su tri zemlje regiona nazadovale na Indeksu prekinutog djetinjstva, jer to ukazuje na pogoršan položaj djece i neadekvatno ispunjavanje dječijih prava u ovim zemljama.
“Naročito je alarmantno da BiH već drugu godinu zaredom uopšte nema podatke o djeci izvan školskog sistema, dok je broj djece izvan obrazovanja u Crnoj Gori udvostručen”, navela je Žeravčićeva.
Ona dodaje da je iz prakse poznato da se romska djeca, te djeca sa poteškoćama u razvoju, najčešće susreću sa preprekama u ostvarivanju pristupa školovanju, te da je ovo jedan od prioriteta koji je potrebno hitno rješavati.
Izvršni direktor organizacije “Spasimo djecu” Hel Toring-Šmit ističe da, iako se u određenim dijelovima svijeta bilježi napredak, on se ne dešava dovoljno brzo, navodeći da je alarmantno i to što se povećava jaz između bogatih i siromašnih.
Ona naglašava da vlasti svih zemalja mogu i moraju da urade više kako bi svakom djetetu, bez izuzetka, omogućile bolji život.
U izvještaju se navodi da je djetinjstvo najugroženije u zapadnim i centralnim afričkim zemljama – najlošije rangiran je Niger, a slijede Mali, Centralnoafrička Republika, Čad i Južni Sudan.
(Srna)
