zastava 1 Copy

Antifašizam nije ideologija, ne pripada ni jednom narodu, državi, političkoj organizaciji niti klasi. Antifašizam je pokret koji je na našim prostorima ljude spajao, a ne razdvajao. Antifašizam je tradicija koju jednako baštine svi narodi, bili oni konstitutivni ili ostali, koji žive u BiH. Zbog toga je za vladajuće političke oligarhije opasan, zbog toga nemamo zakona o zabrani fašističkih i nacističkih simbola i organizacija i zbog toga je banjalučanin Tihomir Dakić svijetao primjer antifašističkog djelovanja.

Autor: Impuls

U Bosni i Hercegovini trenutno ne postoji zakon koji se direktno tiče fašističkih i nacionalsocijalističkih simbola. Iako je takav zakon nekoliko puta dolazio pred poslanike, on do danas nije izglasan. Do problema dolazi kada se fašizam treba definisati, odnosno kada treba odrediti koje su to organizacije bile fašističke i samim tim, koji simboli predstavljaju fašizam ili nacionalsocijalizam.

Za Tihomira Dakića iz Banjaluke, međutim, nije bilo dileme kada je u mjestu Nova Bila, na dijelu puta Travnik – Vitez primijetio na betonskom stubu zastavu Nezavisne države Hrvatske. Dakić je nadležnom tužilaštvu podnio krivičnu prijavu.

- Često putujem duž čitave BiH, što autom, što biciklom. Naučio sam da zapažam stvari dok se krećem, pamtim naše krajolike i predivnu prirodu, događaje i interesantne situacije. Tako sam idući za Sarajevo, primijetio da su na potezu nakon Travnika postavljene zastave Herceg Bosne, Hrvatske, a jedna mi je posebno zapala za oko, zastava NDH. Nije mi bilo jasno kako to da zastava NDH može da bude postavljena na javnom mjestu i od strane koga je postavljena. Nekoliko puta, u par mjeseci, sam prolazio istim putem i zastava je bila sve vrijeme tu. Onda sam stao i fotografisao je. Razgovarao sam sa heraldičarima i oni su mi potvrdili da je to zastava NDH. Malo sam osjećao i tjeskobu, jer je jedan dio mojih rođaka stradao na svirep način za vrijeme NDH. Odlučio sam da podnesem krivičnu prijavu, priča Tihomir Dakić.

zastava 1 Copy

Sporna zastava - Foto: Tihomir Dakić

Čija je zastava pitali smo Svetozara Pudarića, arheologa iz Sarajeva.

- Jednostavan odgovor je ničija, kaže Pudarić i dodaje:

- Trobojka crven-bijel-plav, sa grbom koji se sastoji od pet redova od po pet polja u kojima se naizmjenično redaju kvadrati crvene i bijele boje, s tim da je početno polje bijelo, a nalazi se u prelazu prve u drugu trećinu zastave, očito je nečiji "ručni rad". Ono što je upitno, a može biti i sporno na ovoj zastavi je upotreba grba koji počinje sa bijelim kvadratom. Danas je gotovo konsenzualno prihvaćeno, kako od onih koji pripadaju toj ideologiji, tako i od neutralnih, a i njenih protivnika, da ovakav grb označava povezanost sa tzv. Nezavisnom Državom Hrvatskom, odnosno da pripada simbologiji koja je korištena kao "državno" znakovlje ustaškog režima u vremenu Drugog svjetskog rata, kao i pokreta i organizacija koje su u emigraciji nastavile na istim ili sličnim ideološkim osnovama graditi svoj politički identitet i djelovati, bez obzira da li je to djelovanje bilo kroz kulturna društva, novine i politički sistem države u kojoj se nalaze ili je uključivalo i pripremanje, poticanje i provođenje terorističkih akata na području Jugoslavije ili prema objektima i osobama povezanim sa Jugoslavijom.

Tužilac Kantonalnog tužilaštva Travnik Šaćir Hadžić u odgovoru na krivičnu prijavu advokatici Dragani Stanković iz Banjaluke, koja zastupa Tihomira Dakića u ovoj pravnoj stvari, utvrdio je između ostalog:

- Postupajući po zahtjevu tužioca ovlaštene službene osobe su ovom tužilaštvu dostavile službenu zabilješku u kojoj se navodi da su izvršili obilazak terena na području Nove Bile te uočili da se na četiri betonska stuba od ulične rasvjete nalaze istaknute trobojne zastave Hrvatskog naroda, a niti jedna koja bi predstavljala zastavu NDH. Tužilaštvo će nastaviti sa intenzivnim radom na otkrivanju i pronalasku obilježja NDH, tako i mogućeg počinioca predmetnog krivičnog djela.

odgovor iz tužilaštva

Odgovor nadležnog tužilaštva

- Po podnijetoj krivičnoj prijavi nadležni kantonalni tužilac nam je dostavio odgovor da je Kantonalno tužilaštvo SB Kantona donijelo naredbu o provođenju istrage protiv NN osobe ili više njih, zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivično djelo "izazivanje narodnosne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti", na način da su "tačno neutvrđenog dana" na betonsku banderu postavili zastavu NDH i na taj način izazvali narodnosnu, rasnu i vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost prema građanima, a posebno prema oštećenom Dakiću koji je primjetio istaknutu zastavu, što je kod njega izazvalo osjećaj straha i nesigurnosti, zbog čega je isti događaj prijavio kantonalnom tužilaštvu Travnik, kaže advokatica Dragana Stanković iz Banjaluke.

krivična prijava str 1 

Krivična prijava - strana 1

Stanković dodaje kako je odgovorom tužilaštva zadovoljna jer se u njemu navodi da će tužilaštvo nastaviti sa intenzivnim radom na otkrivanju i pronalasku obilježja NDH, tako i mogućeg počinioca predmetnog krivičnog djela, te jer je tužilaštvo po krivičnoj prijavi donijelo naredbu o sprovođenju istrage, koja i dalje traje.

Iz navedenog se može zaključiti da se isticanje zastave NDH na javnom mjestu, kao u konkretnom slučaju, koje kod građana izaziva osjećaj straha i nesigurnosti karakteriše kao krivično djelo. Osim što sam u svojstvu advokata pružala pravnu pomoć i kao građanka dijelim klijentovo mišljenje i osjećaj ugroženosti u vezi sa isticanjem zastave NDH na javnom mjestu u Bosni i Hercegovini, ističe Dragana Stanković.

- Ono što mi nije jasno ni iz sudske prakse ali niti postoji u našem zakonodavstvu, da li je isticanje fašističkih simbola kod nas kažnjivo. Koja su to fašistička obilježja i da li smo mi na ovim prostorima svi kolektivno sanjali o ratovima ili su se oni stvarno desili? Svjestan sam da je u toku revizija istorije koju smo učili sa sve tri strane, tako da pored tri boga, imaćemo i tri grupe heroja iz onog rata, tri pobjede u ratovima, tri vječite žrtve i sve tako. A za to vrijeme ratni profiteri i kriminalci caruju na ovim prostorima. Ovo je zemlja u kojoj imamo jako puno ljudi koji ne mare za nametnute razlike i koji gledaju jedni na druge kao ljudi na ljude, mimo kojih prolazi podmuklo jako puno fašizma i puštaju pojedince da nam promovišu mržnju. Olako i vrlo često odmahujemo rukom na takve pojave koje ne smiju ostati bez reakcije. Zastava kao zastava, reći će mnogi nikome ne smeta, ali problem je u idejama koje su bile iza nje a koje su u ovoj zemlji ostavile jako puno traga u životima Hrvata, Jevreja, Srba, Muslimana i ostalih nepoželjnih. U zastavi vidim samo jednu od nepravdi koja nam se nameće polako, danas zastava, sutra ko zna šta, objašnjava Tihomir Dakić zašto je podnio krivičnu prijavu.

Zakonodavstvo i sudska praksa

- Fašizam i nacionalsocijalizam su dosta nejasno definisani pojmovi na području Balkana, pa je tako za jedne fašizam jedna stvar, dok za druge to ne predsavlja fašizam. U Bosni i Hercegovini trenutno nema saglasnosti o istorijskim događajima i o raznim pokretima koji se mogu posmatrati kao kolaboracionistički, fašistički, klerofašistički ili nacionalsocijalistički.

- Ukoliko pogledamo druge države, odličan primjer za zabranu simbola nacionalsocijalizma je Njemačka. U Njemačkoj je upotreba nacionalsocijalističkih simbola strogo zabranjena Krivičnim zakonikom, odnosno zabranjena je upotreba simbola određene organizacije koja je proglašena neustavnom od strane njemačkog Saveznog ustavnog suda. Iako u Krivičnom zakoniku nema eksplicitnog spiska koji su to tačno simboli, to mogu biti zastave, amblemi, grbovi, određeni moto i sl. (svastike, Sig rune na način na kojih su ih koristile Schutzstaffel grupe, Totenkopf, pozdrav „Sieg Heil“ itd.).

- U Srbiji su zabranjene manifestacije, isticanje simbola ili obilježija ili bilo kakvo drugo djelovanje pripadnika i pristalica neonacističkih i fašističkih organizacija i udruženja kojima se propagiraju ideje i djelatnosti takvih organizacija i udruženja, objašnjava Dejan Lučka, direktor Centra za ljudska prava iz Banjaluke.

- U Republici Hrvatskoj Ustavni sud, dana 27.10.2017. godine donio odluku broj U-II-6111/2013, kojom je utvrdio da naziv ulice "10. april", što predstavlja datum osnovanja NDH, nije ustavan i zakonit, kaže advokatica Dragana Stanković iz Banjaluke.

Dejan Lučka dalje objašnjava:

Pravo na slobodu izražavanja je pravo na posjedovanje i izražavanja vlastitih stajališta i razmišljanja, bez cenzure i straha da će zbog toga nastupiti kazna, koje je zaštićeno, kako domaćim zakonima, tako i članom 10. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Ustavom Bosne i Hercegovine propisano je da se Konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, poznatija i kao Evropska konvencija o ljudskim pravima, u Bosni i Hercegovini primjenjuje po samom Ustavu te ima primat nad svim ostalim domaćim zakonima, kada su u pitanju ljudska prava. Zakoni, takođe, trebaju biti usklađeni sa njom. Kantoni, opštine, Brčko Distrikt, Republika Srpska, Federacija Bosne i Hercegovine, kao i država Bosna i Hercegovina dužni su da poštuju odredbe iz Konvencije prije svih zakona u državi kada su u pitanju ljudska prava, jer je Konvencija postala dio unutrašnjeg pravnog sistema, što znači da je obavezujuća za sve domaće sudove i ostale državne organe.

- Tako je prema članu 17. Konvencije zabranjeno veličanje nacionalsocijalizma, mijenjanje istorijskih činjenica koje se odnose na Holokaust ili podsticanje rasne mržnje, jer je to u suprotnosti sa "temeljnim vrijednostima Konvencije, naročito tolerancijom, socijalnim mirom i nediskriminacijom".

- Dakle, širenje ideja kojima se promoviše rasizam, nacionalsocijalizam ili fašizam i ideologija koje su u vezi sa tim i kojim se podstiče na mržnju i rasnu diskriminaciju ne spada u slobodu izražavanja, koja je zaštićena kao osnovno ljudsko pravo.

Istorija zastave i grba Republike Hrvatske

Svetozar Pudarić, arheolog iz Sarajeva kaže kako su se obilježja hrvatskog naroda kroz istoriju mijenjala:

- U hrvatskom narodu koristila se trobojnica cerven-bijel-plav sa grbom, a boja početnog polja je varirala u zavisnosti od onog ko je zastavu izradio. Nije postajao niti propis niti standard koji bi to uređivao.

- Tek Zakonom o državnom grbu, državnoj zastavi, Poglavnikovoj zastavi, državnom pečatu, pečatima državnih i samoupravnih ureda od 28. aprila 1941. uređuje se Grb Nezavisne Države Hrvatske kao štit s 25 četvorinskih polja bijelih (srebrnih) i crvenih (boje krvi), poredanih naizmjence u pet redova tako da je početno polje bijelo (srebrno). Nad grbom je propisana kvadratna tropletna vitica kojom je uokvireno tamnoplavo slovo U.

zastava ndh

Zastava NDH - izvor Wikipedia

- Nakon Drugog svjetskog rata na zastavi ovaj grb zamjenjuje crvena petokraka, dok se u okviru grbova ovih federalnih jugoslavenskih jedinica (država i republika) zadržava štit sa crvenim i bijelim poljima (5x5 – početno crveno).

- 25. jula 1990. Hrvatski Sabor usvaja Amandman LXVI na Ustav SR Hrvatske kojim se kao grb Republike Hrvatske utvrđuje, "povijesni hrvatski grb, osnovica kojeg se sastoji od 25 crvenih i bijelih polja", a njega kao dio zastave Republike Hrvatske smješta u središte trobojke. Kako ovim amandmanom nije utvrđeno i koje je boje početno polje, u upotrebi se pojavljuju obe varijante. Nakon što je pojava zastava i grbova sa početnim bijelim poljem izazvala burne reakcije u hrvatskom društvu, ali i među antifašistima širom svijeta, koji su ukazivali na direktnu vezu sa znakovljem tzv. NDH i asociranje na zločinački fašistički režim pod kojim su sistematski istrebljivani Srbi, Romi, Jevreji i drugi, koji je aktivno sarađivao sa fašističkom Italijom i nacističkom Njemačkom, Sabor RH je 21. decembra iste godine donio Zakon o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske, te zastavi i lenti Predsjednika Republike Hrvatske kojim je jasno propisan izgled kako centralnog dijela grba (tzv. šahovnica), tako i krune grba sa pet tzv. povijesnih grbova.

ysatava rh

Zastava Republike Hrvatske - izvor Wikipedia

- Zastava sa grbom u kojem je početno polje bijelo i danas se koristi među Hrvatima, posebno među onima koji žive izvan Hrvatske, dok se službeni hrvatski grb i zastava prihvataju kao državna obilježja. Ovom upotrebom gaji se i čuva osjećaj pripadnosti naciji, koji uključuje i prihvatanje tzv. NDH kao pozitivnog nacionalnog naslijeđa, ponekad uz ogradu od zločina. Ovakava ograda je formalne prirode, jer je naprosto neodvojiva sama paradržavna ustaška tvorevina, od historijskog i ideološkog konteksta u kojem je nastala, te njenog zločinačkog karaktera.

- Vrlo često se pitamo kako se nešto dešava, a stvari se polako razvijaju pored nas i ne reagujemo. Meni je dosta nereagovanja i indiferentnosti. Kod nas se ne radi o letargiji, kod nas se radi o sebičnosti i to stalno ponavljam. Ljudi su postali jako sebični i zatvoreni u sebe, autistični. Dosta ljudi pita, a što ti to moraš da ganjaš, a moj odgovor je uvijek isti, a što ja ne bi trebao da to ganjam. Onda postavim i dodatno pitanje, a šta ti ganjaš? Do čega ti je stalo? Da li je to u se, na se i poda se? Da li su to sportski rezultati drugih? Šta je ovaj ili onaj rekao? Vremena je malo za promjene i onaj ko je beter ovdje, biće beter i negdje drugdje. Znam da puno ljudi svjesno ne želi da se bori za bolje društvo, ali mnogi žele da žive u boljem okruženju, na kraju našeg razgovora ističe Tihomir Dakić.

Zakon o zabrani svih fašističkih i neofašističkih organizacija i upotrebe fašističkih simbola u BiH još je "na čekanju", a kako stvari stoje tako će i ostati. Usvajanje ovog zakona zahtijeva političku volju koje očito nema. Krivična prijava protiv upotrebe fašističkih simbola koju je podnio banjalučanin Tihomir Dakić vjerovatno je jedini primjer krivične prijave po ovom osnovu u sudskoj praksi kod nas i sigurno najbolji primjer kako mi, građani, možemo i u okviru postojećeg zakonodavstva da djelujemo.

Antifašizam nije ideologija, ne pripada ni jednom narodu, državi, političkoj organizaciji niti klasi. Antifašizam je pokret koji je na našim prostorima ljude spajao, a ne razdvajao. Antifašizam je tradicija koju jednako baštine svi narodi, bili oni konstitutivni ili ostali, koji žive u BiH. Zbog toga je za vladajuće političke oligarhije opasan, zbog toga nemamo zakona o zabrani fašističkih i nacističkih smibola i organizacija, zbog toga je banjalučanin Tihomir Dakić svijetao primjer antifašističkog djelovanja.

Priredila: Mirjana Tešanović

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU