Dodjeljivanje zakonskih prava i zaštite „neljudskim entitetima”, kao što su životinje, drveće i rijeke, od suštinskog je značaja ako države žele da se pozabave klimatskom krizom i gubitkom biodiverziteta, tvrde stručnjaci.
Autori izvještaja koji je u izradi „Zakon u biološkom dobu” kažu da pravni okviri imaju ključnu ulogu u upravljanju ljudskim interakcijama sa životnom sredinom i biotehnologijom.
Ekvador i Bolivija su već obezbijedili prava za svijet prirode, dok postoji kampanja da se ekocid učini krivičnim djelom za koje se gonjenje i odgovornost predviđa na međunarodnom krivičnom sudu.
Pravno društvo koje je profesionalno udruženje advokata u Engleskoj i Velsu, istražuje kako bi se odnos između ljudi i Zemlje mogao ponovo „kalibrisati” u budućnosti.
Dr Vendi Šulc, futurista i koautor izvještaja, rekla je: „Postoji sve veće razumijevanje da mora ipak da se uradi nešto sasvim drugačije ako želimo da naša djeca imaju planetu na kojoj će živjeti normalno a ne preživljavati. I važno je da se svijest o tome ubrzano širi jer o ovoj ideji se malo govori”.
Njena koleginica dr Triš O'Flin, interdisciplinarni istraživač koja je prethodno bila na čelu tijela za civilne vanredne situacije u Udruženju lokalnih samouprava, rekla je da pravni okviri treba da budu „prikladni za budućnost” koja podrazumijeva između ostalog i genetske modifikacije i inženjering, robotiku…
„Ponekad sebe vidimo kao izvan prirode, i da je priroda je nešto čime možemo da manipulišemo. Ali u stvari, mi smo od prirode, mi smo u prirodi, mi smo samo druga vrsta. Slučajno smo na neki način na vrhu stabla evolucije, ako to pogledate na taj linearni način, ali zapravo je globalni ekosistem mnogo moćniji od nas. I mislim da to počinje da se prikazuje tako da smo već primorani da razmišljamo o tome”, objasnila je O'Flin.
Pravo koje bi bilo dato „nenjudskim entitemtima” bi moglo da važi i za krmače u intenzivnom uzgoju svinja, telad oduzetu od majki, pa čak i kućne ljubimce, rekla je O'Flin.
Razvoj biotehnologije takođe postavlja pitanja o etici vraćanja vrsta iz statusa izumirlih ili iskorjenjivanja postojećih. Naučnici tako na primjer istražuju mogućnost reintrodukcije runastih mamuta a bilo je i velikih diskusija o uništavanju komaraca, koji prenose malariju i druge bolesti.
„Nismo dovoljno mudri da upravljamo svim ovim procesima i upravljamo raznim efektima odluka koje donosimo o našem odnosu sa životnom sredinom. Dio problema je ugrađivanje neke vrste okvira za odgovornost, i odgovornost za posljedice ovih stvari koje radimo, i tu dolazi zakon o kome govorimo”, kaže Šulc.
Autori očekuju potencijalni otpor prema ovoj ideji.
„Dodjeljivanje prava o kojima mi govorimo i koja razmatramo, predstavlja kulturološki pomak lanca dominacije nad prirodom. Ovo je rekonfiguracija stanja, pokušaj da se ljudi postave tamo gdje su oduvijek bili i gdje su tek jedan čvor ili šraf u ogromnoj mreži života na planeti”, objašnjava Šulc.