Petak, 10 Januara, 2025

Kategorija: Nauka i tehnologija

Kako neandertalci još uvijek utječu na našu DNA?

Iako su neandertalci izumrli prije otprilike 30 000 godina, njihovi geni još uvijek žive u nama. U nastavku pročitajte kako geni stari čak 700 000 godina još uvijek utječu na naš razvoj.

Najveća plutajuća solarna farma puštena u rad

Postrojenje snage 40 megavata izgrađeno je iznad nekadašnje, a danas poplavljene rudarske regije.

Gdje je nestao okus rajčice?

Što nedostaje rajčicama iz supermarketa? Prema mišljenju potrošača, rajčice nemaju okus, stoga su znanstvenici sa Sveučilišta Florida odlučiti vratiti okus u drage nam rajčice. U nastavku pročitajte kako im je to pošlo za rukom.

Zaključak istraživanja: Fukushima nam je svima dala dozu radijacije jednog rendgena

Ipak, nema razloga za zabrinutost. To je glavna poruka znanstvenog tima koji je proveo globalno istraživanje o izlaganju zračenju uzrokovanom nesrećom u japanskoj nuklearki Fukushima-Daiichi.

Počinju li djeca kasnije pričati zbog tehnologije?

Mobilni uređaji i razni gadgeti u rukama djece možda nisu najpametnija stvar. Barem se nešto tako može naslutiti iz istraživanja koje uporabu takvih uređaja još od malih nogu dovodi u korelaciju s kašnjenjem razvoja govora.

Razvoj letećih uređaja iz futurističkih filmova: Ikar bez dozvole za letenje

Mada se u svetu razvija više modela hoverborda, „leteća daska“ koju je osmislio francuski inovator i ljubitelj ekstremnih sportova Frenki Zapata izazvala je najveće interesovanje investitora za dalji razvoj ove tehnologije i njenu primenu u vojnoj, distributivnoj i zdravstvenoj industriji. Oduševljenje ulagača, međutim, ne dele francuski zakonodavci i policija, koji su zabranili Zapati dalje testiranje ovog uređaja u vazduhu, s obrazloženjem da narušava bezbednost, naročito u blizini aerodroma.

Robotika i fascinacija antropomorfizmom

Strah od robotike i tehnologije odgovaraju, po mom mišljenju, na dvije ljudske slabosti. Jedna je kognitivna: ne znamo kakva će buduća tehnološka promjena biti i zbog toga ne možemo znati kakve će biti naše buduće potrebe. Druga je psihološka

Što ako jednog dana otkrijemo da nismo jedina visoko inteligentna bića u svemiru?

Dogodi li se da čovječanstvo nestane, za svemir to ne bi imalo nikakve posljedice. U Mliječnoj stazi na to se nitko ne bi ni osvrnuo.

Matematički nomad Paul Erdos

„Erdos je razmišljao o više problema od bilo kojega drugog matematičara u povijesti i mogao je navesti pojedinosti iz nekih 1500 članaka koje je napisao. Pojačan kavom, bavio se matematikom 19 sati na dan, a kada su ga prijatelji poticali da uspori, uvijek je imao isti odgovor: ‘Bit će mnogo vremena za odmor u grobu’.”

Zašto je Ajnštajnova teorija relativnosti najlepša na svetu

Albert Ajnštajn je u mladosti proveo godinu dana besciljno lutajući. On je znao ono što roditelji tinejdžera često zaboravljaju – da do cilja ne možete stići, ako ne “protraćite” barem malo vremena.