Zahvaljujući naporima međunarodnog tima znanstvenika, koji su uspjeli rekonstruirati kako je prije 1.8 milijuna godina izgledalo područje lokaliteta Olduvai Gorge u Tanzaniji, kao jednog od najzanimljivijih nalazišta ranih hominida, sad možemo vidjeti kako su uistinu živjeli rani preci Homo Sapiensa.
Čini se da je ideja o različitim ulogama lijeve i desne hemisfere mozga rezultat potrebe čovjeka da stvarnost posmatra pojednostavljeno, kao i rezultat stigme koja prati ljevorukost. Ova uvjerenja rezultat su pogrešnog tumačenja istraživanja, nagrađenog Nobelovom nagradom.
Tokom 2015., dok se BiH borila sa političkom i socijalnom krizom, svijet je, očekivano, krenuo dalje. Polje inovacija obilježeno je otkrićima za koja naučnici kažu da su promijenila veliki broj ljudskih života i unaprijedila svijet.
Često se, uglavnom iz pogrešnih razloga, spekulisalo o nacionalnoj pripadnosti Ruđera Boškovića. Mi se u ovom radu nećemo time baviti, poštujući Boškovićevo lično osećanje da je on pre svega Dubrovčanin, Dalmatinac, i šire gledano sloven.
Pojedini kritičari tvrde da je nauka previše odmakla u otkrivanju tajni uma i da je to razotkrivanje postalo dehumanizirajuće i ponižavajuće. Ti kritičari su vođeni idejom da postoji realna opasnost da se otkrije da je čovekov um samo jedna biološka mašina koja se zasniva skoro na istim principima kao neki računarski procesor. Čini im se da je bolje da nikada ne otkrijemo tako nešto. Kao i kod bilo kog drugog teškog filozofskog pitanja postoji mnogo razloga i za i protiv.
Svako od nas barem se jednom susreo s masom prljavog posuđa, pogotovo nakon neke zabave. Nagomilani tanjuri, zdjele i drugi pribor za hranu često zna biti povod za svađu između supružnika ili cimera. Kada bi barem postojao način da se posuđe nikada ni ne zaprlja.
Prije 1,3 milijarde godina s udaljenosti oko 410 megaparseka, odnosno, 1,3 milijarde svjetlosnih godina, nezamislivo daleko van naše galaksije, dvije crne rupe na kraju svoga plesa ujedinjenja odaslale su važnu vijest cijelom svemiru. Iako namijenjena svima u svemiru, na Zemlji ju je očekivao i Albert Einstein. Nažalost, vijest je do nas stigla prekasno da bi je Einstein osobno pročitao, ali znanstvenici, namjereni da nastave njegov rad na općoj teoriji relativnosti, omogućili su nam da zavirimo u tu kozmičku kuvertu poslanu u vrijeme dok na zemlji još nije postojao višestanični život. Vijest je bila kratka - Einstein je bio u pravu. No, u čemu je bio u pravu?
Godine 1950. dobitnik Nobelove nagrade i fizičar Enriko Fermi postavio je svoj čuveni paradoks: ako vanzemaljci postoje, zašto ih nismo pronašli? Zaista, zašto nismo uočili vanzemaljce? Nije u pitanju nedovoljan trud s naše strane. Potraga za vanzemaljskom inteligencijom (SETI) u toku je više od polovine veka. Uglavnom je bila neuspešna. No, s vremena na vreme pojavi se tračak uzbuđenja i nade. Evo nekoliko takvih situacija...