"Zar vi vjerujete u evoluciju?" To pitanje čujem s vremena na vrijeme. I svaki me put baci u očaj. Što reći? Ima li se uopće smisla truditi? Poput Sizifa krećem iznova: "To nije stvar vjere..." Znanstvene se teorije ne prihvaćaju činom vjere.
Kada Vaša plejlista pogodi žicu, Vaše telo može da doživi fiziološku vožnju. Vaš se puls povećava. Šire se zenice. Raste Vaša telesna temperatura. Krv se preusmerava na noge. Cerebelum - mali mozak koji kontroliše Vaše kretnje – postaje sve aktivniji. U Vašem mozgu dolazi do naglog podizanja nivoa dopamina i tada Vam po leđima prolaze trnci.
Kako se i pretpostavljalo, vijest o planetu koji orbitira oko najbliže zvijezde od Sunca, Proxime Centauri, je potvrđena. Planet je nalik Zemlji, a nalazi se u tzv. nastanjivoj zoni oko zvijezde - zoni gdje je moguć život.
Američki stručnjaci za sintetičku biologiju objavili su da su izveli dosad najopsežniju izmenu gena nekog organizma, što je važan korak prema stvaranju veštačkog života koji bi se u budućnosti mogao koristiti za razne svrhe, naročito za istraživanja i za proizvodnju važnih hemikalija, lekova i drugih supstanci koje se ne mogu jednostavno industrijski sintetizovati, ali i za stvaranje stoke i organa za transplantaciju otpornih na viruse.
Poljski astronomi javljaju da su po prvi put uspeli da snime ceo proces eksplozije male zvezde - pre, tokom i nakon njenog dramatičnog prelaska iz belog patuljka u klasičnu novu.
Kao što joj ime kaže, niko još nije video crnu rupu, ali astronomi su uspeli da zabeleže ova nevidljiva nebeska tela zahvaljijići pustoši koju stvaraju oko sebe.
Najbolji živi matematičar, Rus Grigori Perelman, pronašao je sreću koja ne ovisi o novcu. Odbio je zasluženu nagradu od milijun dolara. Što je to što on za te pare može kupiti, a da već nema u sebi?
Naučnici već decenijama znaju da suncokreti prate kretanje Sunca, okrećući svoje cvetove od istoka prema zapadu kako dan odmiče, ali dosad nisu znali zašto je to tako.
Sve što nas okružuje naš mozak procesuira, svaki detalj, slika ili zvuk prolaze našim osjetilima i skrivaju se u mozgu. Većinu tih podataka „običan“ čovjek brzo zaboravlja, no postoje ljudi koji imaju zapanjujuću memoriju. Najpoznatiji slučaj opisan u znanstvenim knjigama primjer je Solomona Sherishevskog, koji je pamtio sve činjenice koje su ga okruživale tijekom života.
