Foto: NASA
Dok svakodnevno radimo, jedemo i spavamo, naša planeta neprestano rotira kroz sopstveno magnetno polje. Upravo u toj nevidljivom, ali stalnom kretanju Zemlje, naučnici vide novu priliku: generisanje čiste, obnovljive energije.
Iako su prvi rezultati još uvijek skromni, oni predstavljaju potencijalno revolucionarni korak ka budućnosti u kojoj će i sama rotacija planete doprinositi napajanju svijeta.
Naučnici sa Univerziteta Prinston i NASA Laboratorije za mlazni pogon uspjeli su da iskoriste okretanje Zemlje da proizvedu jako malu količinu električne energije. Iako je napon koji su zabilježili bio svega 19 mikrovolti, ovaj eksperiment bi mogao da bude prvi korak ka neograničenom izvoru "zelene" energije,...
Foto: John A. Rogers/Northwestern University
Naučnici su razvili najmanji svjetski pacemaker – bežični uređaj manji od zrna riže koji se ubrizgava putem šprice, kontroliše svjetlom i sam otapa u tijelu kada više nije potreban.
Ovaj revolucionarni privremeni regulater otkucaja srca, koji je izrađen od izuzetno tanke i kratke strukture (1 mm debljine i 3,5 mm dužine), predstavlja značajan napredak u medicinskoj tehnologiji. Njegov dizajn omogućava da se poveže s mekanim flasterom koji se postavlja na prsima pacijenta. Kada flaster otkrije nepravilnosti u otkucajima srca, automatski aktivira svjetlosni impuls koji usmjerava pacemaker da stimulira srce, piše Science Alert.
Razvoj ovog uređaja bio je...
Foto: Robina Weermeijer/Unsplash
Naučnici su nas i ovoga puta iznenadili novim saznanjem o mikroplastici – i to nimalo prijatnim. Naime, istraživanje koje je sprovela Američka akademija za neurologiju otkriva zabrinjavajuću povezanost između prisustva morske mikroplastike i povećanog rizika od invaliditeta kod ljudi koji žive u obalnim područjima.
Preliminarna studija, koja će biti predstavljena na 77. godišnjem sastanku Američke akademije za neurologiju u aprilu ove godine, ukazuje na to da su stanovnici obalnih regiona sa visokim nivoima morske mikroplastike izloženi većem riziku od invaliditeta koji utiče na pamćenje, razmišljanje, mobilnost i sposobnost brige o sebi od onih koji žive u manje zagađenim...
Foto: Anna Shvets/pexels
Naučnici su sada otkrili da određeni protein, nazvan PDGFRA, igra ključnu ulogu u razvoju i širenju ovih agresivnih tumora.
Tumori mozga su najčešći oblik raka kod djece i vodeći uzrok smrti od raka u ovoj dobnoj skupini. Posebno su opasni visoko agresivni tumori poznati kao pedijatrijski visokostepeni gliomi (pHGG), za koje trenutno postoji vrlo malo mogućnosti liječenja, a prosječno preživljavanje nakon dijagnoze je manje od 18 mjeseci, prenosi etto.ba.
Naučnici iz Medicinskog univerziteta u Beču, Opće bolnice u Beču (AKH Wien), Dana-Farber instituta za rak i Medicinske škole Univerziteta u Michiganu otkrili su da bi blokiranje određenog proteina u...
Foto: Dreamstime
Žene koje pate od izraženijih simptoma menopauze imaju veću vjerovatnost da će imati problema s pamćenjem i razmišljanjem kako stare, pokazalo je istraživanje.
Stručnjaci su otkrili da su žene koje su se prisjetile da su im simptomi menopauze predstavljali veći teret vjerovatnije prijavile probleme s pamćenjem, govorom i područjima kao što su planiranje, organizacija i samokontrola.
Nalazi sugerišu da bi faza menopauze mogla biti važna za procjenu rizika od demencije, rekli su naučnici, iako je potrebno više rada u tom području.
Kanadski su naučnici proučavali podatke 896 žena u postmenopauzi čija je prosječna dob bila oko 64 godine.
Njihovi simptomi menopauze počeli...
Foto: Canva
Rizik od razvoja Parkinsonove bolesti dvostruko je veći kod muškaraca nego kod žena, a novo istraživanje ukazuje na mogući razlog: protein u mozgu koji je inače bezopasan.
Parkinsonova bolest je hronična i progresivna neurodegenerativna bolest koja prvenstveno utiče na kontrolu kretanja. Nastaje kada nervne ćelije (neuroni) u dijelu mozga koji se zove substantia nigra počnu odumirati i ne proizvode dovoljno dopamina – neurotransmitera koji je ključan za koordinaciju pokreta, prenosi Danas.
Protein PTEN-inducirana kinaza 1 (PINK1) obično nije prijetnja i igra važnu ulogu u regulaciji potrošnje energije u moždanim stanicama.
Međutim, najnovija istraživanja pokazuju da u nekim slučajevima Parkinsonove bolesti imuni...
Foto: Sam M.
Ptice su, kao i ljudi, otkrile da plastika traje duže od biljnih materijala, a močvarne liske, želeći da se snađu u urbanim sredinama, godinama to koriste, kažu naučnici.
Istraživači su otkrili da neke vodene ptice koriste omote Mars čokoladica, Mekdonaldsovu ambalažu, maske za lice i mnoštvo drugog plastičnog otpada da bi se gnijezdile usred velikih gradova.
Neka od ovih gnijezda su čak bila u upotrebi decenijama, što se može zaključiti na osnovu starosti plastične ambalaže, prema novoj studiji gnijezda crne liske, objavljenoj u časopisu Ecologi.
U jesen 2021. godine, tim koji je predvodio Auke-Florian Hiemstra sa Univerziteta u Lajdenu u...
Na to kakvu pjesmu će ptice pjevati može, kao i kod ljudi, uticati starosna grupa, društvene interakcije i migracije, otkrili su britanski naučnici.
Ne uče sve ptice nove pjesme, ali među onima koje to čine, pojedinci, okruženje i druge životinje koje nastanjuju oblast mogu uticati na to da se jave različite kolekcije melodija, poput različitih muzičkih albuma.
Sada su istraživači otkrili da promjene u sastavu grupe u kojoj ptica boravi mogu uticati na različite aspekte njihovog života, uključujući koje pjesme uče, koliko su te pjesme slične jedna drugoj i koliko brzo se pjesme zamjenjuju drugim.
Dr Nilo Merino Rekalde, vođa autorskog tima...
Foto: Collabstr/ Unsplash
TikTok je najavio uvođenje novih mjera zaštite za tinejdžere kako bi smanjio vrijeme provedeno na aplikaciji, a najnovija odluka uključuje blokiranje pristupa aplikaciji nakon 22 sata.
Umjesto toga, aplikacija će korisnicima pružiti smirujuću muziku i meditaciju kako bi im pomogla da se opuste i pripreme za spavanje, prenosi Akta.ba.
Ove mjere, koje su objavljene u utorak, dolaze kao dio šireg plana TikToka za povećanje sigurnosti mladih korisnika i smanjenje vremena provedenog na ekranu. Tinejdžerima ispod 16 godina, koji koriste aplikaciju nakon 22 sata, ekran će biti automatski preuzet, a smirujuća muzika će početi s puštanjem kako bi ih uputila...
Ilustracija
Dok se većina ljudi osjeća neprijatno kada neko turpija nokte, oni koji pate od mizofonije mogu imati jednako intenzivnu reakciju na zvukove kao što su, hrkanje, disanje i žvakanje. Istraživanja sugerišu da je mizofonija rasprostranjenija nego što se mislilo.
Istraživanja sprovedena širom Evrope sugerišu da stanje mizofonije „dijeli gene“ sa anksioznošću, depresijom i posttraumatskim sindromom (PTSP), prenosi RTS.
Psihijatar sa Univerziteta u Amsterdamu Dirk Smit i njegove kolege analizirali su genetske podatke iz Konzorcijuma za psihijatrijsku genomiku, potom “UK Biobank” i “23andMe” baza podataka, i otkrili da ljudi koji su prijavili da imaju mizofoniju, imaju veću vjerovatnoću da imaju genetsku sliku...
