Foto: Charlein Gracia/Unsplash
Djeca iz siromašnijih sredina vjerovatnije će iskusiti biološke nepovoljne faktore, poput ubrzanog starenja u poređenju sa svojim vršnjacima iz bogatijih porodica, pokazuje istraživanje.
Naučnici sa Imperial College London analizirali su podatke 1.160 djece uzrasta od šest do 11 godina iz različitih dijelova Evrope, a rezultati su objavljeni u časopisu "The Lancet".
Djeca su ocijenjivana pomoću međunarodne skale porodičnog blagostanja, koja uključuje različite faktore - na primjer, da li dijete ima svoju sobu i koliko vozila porodica posjeduje, piše "Guardian".
Djeca su podijeljena u tri grupe - visoko, srednje i nisko blagostanje - a uzorci krvi korišćeni su za mjerenje prosječne...
Ilustracija
Interakcije između čovjeka i vještačke inteligencije postaju sve složenije, a istraživači sa Univerziteta Vaseda u Japanu primjećuju karakteristike međuljudskih odnosa jer je čak 75 odsto učesnika u istraživanju potražilo emocionalnu podršku od vještačke inteligencije, na sličan način kao što interaguju sa ljudima.
Istraživači sa Univerziteta Vaseda su osmislili novu skalu samoprocjene i istakli koncepte anksioznosti, vezanosti i izbjegavanja prema vještačkoj inteligenciji, a njihova studija je objavljena u časopisu Current Psychology.
Očekuje se da će njihov rad poslužiti kao smjernica za dalje istraživanje odnosa između čovjeka i vještačke inteligencije i uključivanje etičkih razmatranja u razvoj AI u budućnosti, prenosi Science daily.
U inovativnom...
Foto: Freepik
Suze se obično vide kao znak tuge ili bola, ali nije neuobičajeno da ljudi plaču tokom najradosnijih trenutaka u životu: vjenčanja, rođenja, porodičnih ili prijateljskih okupljanja, sportskih trijumfa, ili čak samo zbog neočekivanog čina ljubaznosti.
Suze radosnice djeluju kontradiktorno, ali pružaju fascinantan uvid u to kako ljudski mozak podnosi intenzivne emocije.
Plač je složen biološki odgovor na emocionalno preopterećenje – i ne pravi razliku između dobrih i loših osjećanja. Bilo da su izazvane tugom ili ushićenjem, suze su često rezultat pokušaja našeg mozga da obradi više nego što može da podnese u tom trenutku, objašnjava dr Mišel Spir, profesorka anatomije...
Istražujući kožu guštera naučnici sa Univerziteta u Ženevi ustanovili su vezu između matematičkog rada Alana Tjuringa i tvorca ćelijskih automata Džona fon Nojmana
Foto: Unsplash
Posebno alarmantan podatak dolazi iz Istraživanja koje su proveli na Institutu za genetičko inženjerstvo Univerziteta u Sarajevu da je čak 64,3% analiziranih krpelja bilo pozitivno na borelije.
Visoka zaraženost krpelja bakterijom borelijom: Istraživanja su pokazala da je 64,3% posmatranih krpelja vrste Ixodes ricinus u Bosni i Hercegovini zaraženo bakterijama roda Borrelia, koje uzrokuju Lajmsku bolest.
Raznolikost vrsta borelija i značaj migratornih ptica: U urbanim područjima poput Darive kod Sarajeva pronađeno je šest različitih vrsta borelija, pri čemu ključnu ulogu u njihovom širenju imaju migratorne ptice koje doprinose složenom zoonotskom ciklusu.
Nužnost kontinuiranog monitoringa: U Bosni i Hercegovini ne...
Foto: Impuls
Naučnici u Japanu razvili su plastiku koja se u morskoj vodi raspada u roku od nekoliko sati, što bi moglo biti rješenje za zagađenje okeana koje ugrožava morski životinjski svijet.
Naučnici već dugo eksperimentišu sa biorazgradivom plastikom, a istraživači iz RIKEN Centra za nauku o emergentnoj materiji i Univerziteta u Tokiju navode da se njihov novi materijal razgrađuje mnogo brže i ne ostavlja tragove.
U laboratoriji u gradu Vaku blizu Tokija, tim je demonstrirao kako komadić plastike nestaje u bazenu slane vode u kojem je stajao oko sat vremena.
Iako još uvek nisu iznijeti planovi za komercijalizaciju tog otkrića, vođa projekta...
Foto: Impuls
Jednostavno pravilo koje, čini se, upravlja organizacijom života na Zemlji opisano je u novoj studiji objavljenoj u časopisu Nature Ecology & Evolution.
Istraživački tim, predvođen Univerzitetom Umeå i u kojem učestvuje Univerzitet u Readingu, vjeruje da ovo pravilo pomaže objasniti zašto su vrste rasprostranjene na način na koji jesu po planeti. Otkriće će pomoći u razumijevanju života na Zemlji - uključujući i to kako ekosistemi reagiraju na globalne promjene u okolišu.
Pravilo je jednostavno: u svakoj regiji na Zemlji, većina vrsta se okuplja u malim "vrućim tačkama", a zatim se postepeno širi prema van, a sve manje vrsta može preživjeti...
Foto: AI/Freepik
Švicarska farmaceutska kompanija „Roche“ uskoro će na ljudima početi finalna ispitivanja antibiotika „zosurabalpin“, koji je namijenjen liječenju infekcija opasnih po život.
Kompanija je objavila da je „zosurabalpin“, prva klasa antibiotika sposobna za borbu protiv superbakterija, pokazao obećavajuće rezultate u ranim ispitivanjima i da će sada proći kroz opsežnija ispitivanja na ljudima.
Ako se pokaže da djeluje, onda će to pružiti novo sredstvo u borbi protiv Acinetobacter baumannii, bakterije otporne na lijekove, koja čini 50 posto slučajeva među onima koji su preminuli od infekcije.
Nijedna nova klasa antibiotika nije otkrivena decenijama, a nijedna nije pronađena koja može da uništi „gram-negativne“ bakterije poput...
Foto: Vejmělka. F., Mammalia 2025
Neke vrste širom svijeta poznate su samo iz muzejskih primjeraka. Vrsta štakora poznata samo iz istorijske muzejske građe fotografisana je živa planinama Papue Nove Gvineje, što predstavlja prvi put da je ova životinja dokumentovana u divljini.
Subalpski vunasti štakor (Mallomys istapantap) naučno je opisan tek 1989. godine, a te informacije potiču iz muzejskog primjerka.
Životinja je viđena živa samo jednom u posljednjih 30 godina i nikada nije fotografisana; jedine slike (osim onih primjerka) su oslikane ilustracije iz 1995. Međutim, češki doktorand František Vejmělka odlučio je krenuti u potragu.
Šestomjesečna ekspedicija na otok Nova Gvineja natjerala je Vejmělku da...
Foto: Roberto Sorin/ Unasplash
Utvrđeno je da usporava napredovanje Alzheimerove bolesti čišćenjem proteina u mozgu.
Australijska agencija za regulaciju lijekova i terapije odobrila je prvi lijek za liječenje Alzheimerove bolesti, objavio je u četvrtak ABC.
Administracija za terapijske proizvode (TGA) odobrila je lijek Donanemab, za koji je utvrđeno da usporava napredovanje Alzheimerove bolesti čišćenjem proteina u mozgu.
Lijek je namijenjen osobama s blagim kognitivnim oštećenjem ili blagom demencijom uzrokovanom Alzheimerovom bolešću, koja je najčešći tip demencije. To je vodeći uzrok smrti kod žena u Australiji i drugi najčešći kod muškaraca.
Lijek se daje kao intravenska infuzija svake četiri sedmice, maksimalno 18 mjeseci, prenosi Anadolija.
Može...
