Foto: N1 (Screenshot)
Manuel Sarrazin, posebni predstavnik njemačke vlade za Zapadni Balkan, u ekskluzivnom intervjuu za N1 kazao je kako se Njemačka nedvosmisleno zalaže za sankcije članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine Miloradu Dodiku i da pokušava uvjeriti partnere u Europskoj uniji da krenu tim putem. Komentarisao je i mogućnost dolaska vojnika Bundeswehra u BiH.
N1: Diljem Zapadnog Balkana svjedočimo popriličnoj dinamici. Vi kao posebni predstavnik, imamo posebne izaslanike UK-a i SAD-a, dakle, svašta se tu događa… Jučer su se dogodile dvije stvari: Ujedinjena Kraljevina je uvela sankcije liderima Republike Srpske, a SAD je uveo paket sankcija skupini ljudi iz regije, liderima, političkim liderima, političarima. Zanimljivo, jedan od njih je Gruevski, bivši premijer Sjeverne Makedonije, koji, koliko znam, i dalje živi pod pokroviteljstvom Viktora Orbana. Hoće li i Njemačka krenuti istim putem, s obzirom na to da je u EU-u, ili će EU djelovati u tom pogledu?
Sarrazin: Moja je ministrica jasno rekla da želimo sankcije za Dodika na razini EU-a. I pokušavamo uvjeriti svoje partnere u Europskoj uniji da krenu tim putem. No nismo dobili pristanak svih država članica, što je nužno, kako bismo uveli sankcije. Ali zbog njegova secesionističkog pristupa mislimo da je važno da mu se uvedu sankcije, i to je jasan stav njemačke vlade. Iako još ne postoji konsenzus na razini EU-a, mislim da vrijedi vidjeti jasan stav Njemačke. Nova “semafor-koalicija”, kako je nazivamo zbog boja stranaka koje sačinjavaju vladu, u koalicijskom je sporazumu jasno navela da će Njemačka zauzimati stavove i da neće uvijek čekati da se postigne europski konsenzus. Dakle, katkad nas možda neće svi slijediti ili čak nećemo biti uspješni, ali to ne znači da ne želimo poticati rasprave zato što imamo vlastiti stav. Osobito u pogledu Bosne i Hercegovine, važno je imati jasan stav glede starih lidera te zemlje koji su svi do određene mjere povezani s političkom kulturom koja ne pogoduje istinski prosperitetnoj budućnosti unutar EU-a.
N1: Razgovarat ćemo o ovom posljednjem, samo bih vas pitala nešto u vezi s Dodikom. Smatrate li ga najvećom sigurnosnom i destabilizacijskom prijetnjom na Balkanu?
Sarrazin: Ne znam kako i s čime bih ga usporedio, ali mislim da je njegovo političko ponašanje golem problem i već destabilizira Bosnu i Hercegovinu. Prijetnja s ovim amandmanima poslanima u parlamentarnu proceduru o jasno secesionističkim zakonima, ali i njegova politička retorika već danas destabilizira Bosnu i Hercegovinu, već ima golem učinak na psihologiju naroda. A tu je i njegova jasna povezanost s Kremljem i tamošnjim vodstvom. To je, dakako, prijetnja koju treba ozbiljno shvatiti. Nitko ne zna što će učiniti, što mu je u glavi, do koje je mjere samostalan ili pod kontrolom, nije moj posao nagađati o tome, ali destabilizacija BiH zbog njega se već danas događa.
N1: Što znači objava o ponovnom dolasku vojnika Bundeswehra u BiH?
Sarrazin: Ne radi se o objavi, razgovaramo s parlamentom, a vlada provjerava kako bismo to mogli učiniti i biti od pomoći u okviru naših kapaciteta. No tu se radi o angažmanu Njemačke glede sigurnosti u regiji.
Strahujete li možda od sukoba ili raspada BiH?
Sarrazin: Ne bih to baš tako rekao. Donesena je odluka o prisutnosti EUFOR-a u BiH kako bismo pokazali da smo tu, da pratimo što se događa. Imam osjećaj da ima smisla pružiti im kapacitete da obavljaju taj posao. Dakako, to također pokazuje da je Njemačka angažirana i da možete računati na to da ćemo biti prisutni. Nije da se bojim raspada BiH danas, ali u nadolazećim mjesecima čekaju nas brojne teške odluke i trenuci koji bi mogli dovesti do nezadovoljstva ljudi.
N1: U Strateškom kompasu koji je donesen kroz Europsko vijeće složili ste se s Nizozemcima da je koncept konstitutivnih naroda diskriminatoran. Hrvatski je premijer rekao da u EU-u postoji temeljno neshvaćanje konstrukta BiH i uključenosti strana te stavova. Kako gledate na stav Hrvatske prema događanjima u Bosni i Hercegovini?
Sarrazin: Svi želimo da se tri lidera u BiH slože oko dobre reforme Izbornog zakona. Za Njemačku to znači reformu koja neće produbiti etničke podjele. To jest i oduvijek je bilo naše mjerilo toga je li reforma Izbornog zakona dobra ili ne. I drugo – svi mislimo da izbori u BiH trebaju biti kredibilniji uz paket mjera za integraciju koji bi smjesta trebao biti uveden. Meni je također vrlo jasno da je opasno pretpostaviti da bi mogući izbori u listopadu mogli biti nelegitimni. Važno je da bude jasno da će se ovi izbori u BiH održati u listopadu. Držim da je opasno odgađati izbore u ovom geopolitičkom ozračju i uz trenutačne političke rasprave u BiH. To ne znači da nismo angažirani oko reforme Izbornog zakona, da ne pratimo kredibilne teme o kojima treba razgovarati, a o kojima se lideri moraju usuglasiti uz pomoć EU-a i SAD-a. Ali držim da mora biti jasno da se ne poigravamo s datumom izbora, izbori se moraju održati.