S obzirom na neke makroekonomske indikatore posljednjih godina može se učiniti da europska ekonomska politika zasnovana na naputku “morate svi biti kao Njemačka” daje, makar i minimalne, pozitivne rezultate. No, pored devastirajućih društvenih učinaka na radnike i nezaposlene, sasvim je izvjesno da se tako samo perpetuiraju obrasci koji su do krize ishodišno i doveli i koji prijete novom recesijskom spiralom.
Rumunjske željeznice pretrpjele su posljednjih dvadesetak godina cijeli niz “racionalizacijskih” i “modernizacijskih” reformi s ciljem da ih se učini što isplativijima. No te reforme su samo pridonijele značajnom produbljenju krize začete u socijalističkom periodu. Promašenost i krajnja iracionalnost reformi najvidljivija je u dezintegraciji sustava i osnivanju pojedinačnih poduzeća koja se danas nalaze u posve grotesknom poslovnom odnosu čije posljedice trpe građani, posebice siromašniji, i državni proračun.
Najveće opasnosti računalizacije i digitalizacije rada: potencijalna destrukcija poslova koji zahtijevaju srednju stručnu spremu, zamagljivanje granice između privatnog vremena i vremena za rad, prekarizacija poslova, slabljenje kolektivnih akcija i stvaranje globalne otvorene konkurencije među radnicima putem tzv. crowdworka.
"Potresan dokumentarac "Cijena pravde" svjedočenje je o uništenju firme "Tuzla-kvarc", nekada prosperitetne kompanije iz Tuzle koja se bavila eksploatacijom kvarcnog pijeska, a koja zbog prijave korupcije u ovoj oblasti godinama trpi žestoku odmazdu od korupcione mreže i beskrupulozne birokratije u Tuzlanskom kantonu - i danas je dovedena do propasti.
Rumunija je dostigla Hrvatsku po visini stvarne pojedinače potrošnje njenih građana. Kupovna moć i standard hrvatskih građana pali su na 58% prosječne kupovne moći u EU i samo je Bugarska lošija od Hrvatske.
Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u suradnji s međunarodnim bankarskim grupacijama koje djeluju na Balkanu pokreće novu kreditnu liniju tešku milijardu eura
U bivšim socijalističkim zemljama, korupcija se često s pravom apostrofira kao jedan od najuočljivijih društvenih problema. Pri tom se ona istodobno nastoji “skandalizirati”, odnosno predstaviti kao izvjesno zastranjenje koje čini prepreku normalnom stanju. No korupcija se zapravo redovito pokazuje kao sastavni dio sistema, a borba protiv nje kao argumentacijski uvod u zastupanje snažnije, iako legalnijeg, podređivanja javnih interesa privatnom.
