Evropska komisija objavila je novi izvještaj o napretku u reformama zemalja regije, a najgore ocjene, očekivano, dobila je Bosna i Hercegovina.
U Izvještaju za Bosnu i Hercegovinu Evropska komisija navodi kako nema napretka u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, u reformi izbornog procesa, slobodi izražavanja ili spoljnim odnosima. Zabilježeno je i nazadovanje u oblasti javnih nabavki, dok se u dijelu koji se tiče političkih kriterijuma navodi da su zakonodavna i izvršna vlast imale “slab učinak zbog političke polarizacije i poremećaja uzrokovanih pandemijom”.
– Negativni učinci rasprostranjene korupcije i znaci političkog zarobljavanja nastavili su se snažno manifestovati tokom pandemije, direktno utičući na dobrobit građana – navodi se u izvještaju EK.
Posebnu zabrinutost Evropska komisija je izrazila zbog selektivnog i netransparentnog gonjenja i sudsko praćenje slučajeva korupcije. Navodi se i to da je policija “podložna političkom uplitanju”, a da su finansijske istrage i zapljena imovine “uglavnom neefikasni”.
Izvještaj Evropske komisije nimalo nije iznenadio niti analitičare, a ni javnost u BiH. Više od ovog izvještaja, kako ističu analitičari, zabrinjava letargija u BiH i odsustvo bilo kakve reakcije na sve ono negativno što se dešava u državi.
Zanimljivo je da je izvještaj Evropske komisije prošao skoro nezapaženo u BiH jer, osim medija i pojedinih analitičara, niko drugi nije izrazio zabrinutost zbog onoga šta piše u njemu.
Da li su građani izgubili volju da išta promijene u BiH ili su digli ruke od Evropske unije, odnosno ne vjeruju da će ikada postati njen dio?
Politička analitičarka Tanja Topić ističe da prosječni građanin u BiH nije politički osviješten ni kao osoba, ni kao poreski obveznik, pa otud nije ni čudo što izostaju reakcije na sve negativne pojave koje se dešavaju oko nas.
– Prosječni građanin svoju ulogu ne vidi u tome da vrši pritisak na političare da mu polažu račune za korišćenje i trošenje njegovog novca, kao poreskog obveznika. Naš građanin ima vrlo izražen karakter autoritarne političke kulture, jer je godinama odgajan da bude dobar podanik. Politika ga je razvijala tako da ne treba da misli svojom glavom, niti da kritički promišlja, postavlja pitanja, već će to raditi političari umjesto njega – objašnjava Topićeva za Srpskainfo.
Dodaje da političare ne zanima EU ili borba protiv korupcije i uspostavljanje pravne države, jer bi to značio zatvor za većinu njih.
– Nisu ludi da sami sebe stavljaju u zatvor – kaže Topićeva.
Politička analitičarka Ivana Marić slaže se sa ocjenama da su građani izgubili volju da išta mijenjaju jer vjeruju da su nemoćni u toj borbi.
– Građani se ne bune niti ima ko da ih pokrene. Imate primjer premijera FBiH, Fadila Novalića, koji je znao da respiratori nisu dobri, a govorio je narodu da su najbolji iz te klase. To ne da je dovoljno za ostavku, već i krivičnu odgovornost. Međutim, niti je on dao ostavku niti iko reaguje na to – ističe Marićeva.
Navodi da lideri SNSD-SDA-HDZ BiH rade koordinirano kako bi skrenuli pažnju građana sa afera i svih negativnih pojava u društvu.
– I onda će poslanik HDZ BiH, Nikola Lovrinović, na narednoj sjednici Parlamenta BiH bez imalo stida tražiti da nas prime u EU. Takav bezobrazluk je razumljiv jer ih građani biraju i daju im podršku bez obzira na njihove greške i nerad – ističe Marićeva.
