Najnovija istraživanja ukazuju da će mnogi poslovi izgledati potpuno drugačije, kao i da će mnogi zaposleni morati u potpunosti da promijene zanimanja.
Globalno tržište rada ubrzano se mijenja. Dok s jedne strane milioni ljudi ostaju bez posla, s druge se većina poslova rapidno mijenja. Najnovija istraživanja ukazuju da će mnogi poslovi izgledati potpuno drugačije, kao i da će mnogi zaposleni morati u potpunosti da promijene zanimanja. Ocjena je da će više od 100 miliona radnika, ili jedan od 16, morati da pronađe drugačije zanimanje do 2030. Iako će se putovanja i turizam za slobodno vrijeme ponovo oporaviti nakon krize, McKinsey procjenjuje da se oko 20 procenata poslovnih putovanja, najunosnijeg segmenta za avio-kompanije, možda neće vratiti. To bi imalo značajne efekte na zapošljavanje u komercijalnom vazduhoplovstvu, aerodromima, ugostiteljstvu i uslugama prehrane. Dva načina na koja su preduzeća kontrolisala troškove i ublažavala nesigurnost tokom krize su usvajanje automatizacije i redizajniranje radnih procesa. Podaci o proizvodnji robotike u Kini premašili su nivo prije pandemije već do juna 2020. godine. Kompanija McKinsey u svojoj analizi navodi da je možda najočigledniji uticaj Covida na tržište rada u dramatičnom porastu broja radnika koji rade na daljinu. Uzimajući u obzir posao na daljinu kojem ne pada produktivnost, otkrili su da bi oko 20 do 25 odsto radne snage u naprednim ekonomijama moglo raditi od kuće između tri i pet dana nedjeljno. To, kako kažu, predstavlja četiri do pet puta više rada na daljinu nego prije pandemije i moglo bi podstaći veliku promjenu u geografiji rada, jer se pojedinci i kompanije iz velikih gradova premještaju u predgrađa i mala mjesta. Neke kompanije, kako ističu, već planiraju prelazak na fleksibilne radne prostore. Kao rezultat toga može se smanjiti potražnja za restoranima i maloprodajom u gradskim sredinama i za javnim prevozom. U Evropi i Sjedinjenim Državama će veći broj radnika sa nižim obrazovanjem, pripadnika etničkih manjinskih grupa i žena vjerovatno morati da promjeni zanimanja poslije pandemije.
Znanstvenici su izradili popis zanimanja koja će biti najtraženija do 2030. godine:Učitelji-Prema studiji McKinsey globalnog insitituta, do 2030. godine zanimanja koja uključuju ljudsku interakciju, poput učitelja i nastavnika će biti u potražnji, dok će rad koji zahtijeva procesuiranje podataka biti u slabljenju. Razlog je tome što će automatizacija zamijeniti mnogo dosadašnjih poslova. Menadžeri-Vještine kao što je upravljanje timovima postaju sve poželjnije, piše Fairchild, posebno kada uz to idu određene kvalifikacije i vještine. Imajte u vidu da sljedeći put kada budete pisali svoj CV, istaknete nekoliko svojih vještina vođenja. Starateljstvo nad starijim ljudima-Kako navodi Fairchild, do 2030. godine će biti najmanje 300 milijuna ljudi starijih od 65 godina. U slučaju da se više ljudi ne počne odlučivati za ovu profesiju, mogla bi se dogoditi nestašica staratelja za starije.IT konzultant-Jeste li čuli da će roboti preuzeti naše poslove? Zato bi bilo dobro da se opredijelite za tehnologiju, jer će se u budućnosti pojaviti od 20 do 50 milijuna novih poslova iz područja informacijskih tehnologija. Stručnjak za pitanja životne sredine. Zanimanje za ovo područje je u porastu u svijetu, a poznato je da su zananstvenici koji su razvili biljku koja usisava C02 iz atmosfere i bori se protiv klimatskih promjena osvojili čak tri milijuna dolara za znanstvena dostignuća.Huffington Post piše da bi za 15 godina ovo područje moglo dovesti do 10 milijuna novih radnih mjesta.
Izvor: BN novosti