Foto:EPA
Prijedlog francuskog predsjednika Emanuela Makrona o osnivanju evropske političke zajednice za zemlje koje teže da uđu u EU otvorio je raspravu u javnosti šta bi to konkretno značilo za zemlje Zapadnog Balkana, uključujući i BiH, odnosno da li bi ih to približilo ili udaljilo od Evropske unije.
Komentarišući zahtjev Ukrajine da se ubrzano primi u EU, Makron je prije par dana rekao da bi do članstva mogle proći decenije, te predložio formiranje nove političke organizacije koja bi okupila zemlje koje dijele evropske vrijednosti, ali nisu dio bloka. On je objasnio da je EU “veoma visoko postavila ljestvicu kada je riječ o integraciji“.
– Kao rezultat toga nećemo moći integrisati nove članice nekoliko godina ili čak decenija – rekao je Makron.
Paralelni entitet
Umjesto da se spuste strogi standardi pridruživanja, on je predložio stvaranje paralelnog entiteta, “evropske političke zajednice”, koji bi mogao da se dopadne “zemljama koje teže pridruživanju EU ili su je napustile”, kao što je Velika Britanija.
– Ova nova evropska organizacija dozvolila bi demokratskim evropskim nacijama, koje se pridržavaju naših suštinskih vrijednosti, da nađu novi prostor za političku saradnju, bezbjednost, energetsku saradnju, transport, investicije, infrastrukturu, kretanje ljudi – rekao je Makron.
On je dodao da pridruživanje toj zajednici, međutim, ne prejudicira nužno buduće članstvo u EU.
Makronov prijedlog je naišao na otpor dijela članica EU koje ne gledaju blagonaklono na tu ideju. Ukoliko ove zemlje na kraju popuste i Makronov prijedlog, ipak, prođe, ostaje pitanje da li će i kako to uticati na Bosnu i Hercegovinu i da li će to značiti zamjenu za članstvo u EU. Drugim riječima, da li bi evropska politička zajednica bila utješna nagrada za BiH i zemlje Zapadnog Balkana, koje će očito još mnogo godina stajati u predvorju EU?
Odgađanje članstva
Bivši član Predsjedništva BiH, Mladen Ivanić, ističe da je Makron poznat po tome što je vrlo rezervisan kada je u pitanju proširenje EU.
On podsjeća da je Makron i uveo nove principe načina pregovaranja zemalja članica, od kandidata do članstva.
– A sad je i više nego jasan da dugi niz godina nije realno očekivati priključenje novih članova, što je generalno veliki problem. Iskreno, mislim da Makronov prijedlog jeste pokušaj pravljenja neke zamjene za članstvo u EU, odnosno neka vrsta odgađanja članstva. Francuska je velika zemlja i od njene odluke će zavisiti puno toga – ocjenjuje Ivanić za Srpskainfo.
Dodaje kako ne vjeruje da će druge zemlje uspjeti da izvrše pritisak na Francusku da promijeni svoj princip.
Blokada
Ivanić smatra da bi bilo daleko bolje da se EU opredijeli da uvede neku vrstu pridruženog članstva. To bi značilo da zemlje Zapadnog Balkana postanu pridruženi članovi i da na taj način imaju sve efekte i koristi od EU, ali da zbog unutrašnjih odnosa ne budu te koje donose odluke.
– Ako bi takav status bio definisan, mislim da bi bio koristan. Sve drugo znači samo razvlačenje, a ovo što Makron predlaže vidim upravo kao razvlačenje članstva – ističe Ivanić.
Dodaje kako ne vjeruje da će članice EU koje su odbile Makronov prijedlog u međuvremenu promijeniti mišljenje. Ivanić kaže da je očito da će i dalje postojati neka vrsta blokade unutar EU i da nije realno očekivati u nekom skorijem periodu saglasnost za proširenje Unije.
– Iz tog razloga smatram da vjerovatno neće biti nekog posebnog napretka u približavanju Evropskoj uniji – zaključuje Ivanić.
Nema mjesta neutralnosti
Profesor međunarodnih odnosa na Regents univerzitetu u Londonu, Neven Anđelić, kaže da je Makron konzistentan sa svojim prethodnim sugestijama.
– Sjetimo se “non-pejpera” o promjeni procesa prijema u EU i uvođenja mogućnosti ponovnog otvaranja već zatvorenih poglavlja u pregovorima. Lično mislim da je to dobra ideja, jer su brojni primjeri da su se zemlje nakon zatvaranja poglavlja, ili čak i prijema u EU, djelimično udaljile od demokratskih načela i vladavine prava – ističe Anđelić za Srpskainfo.
Kaže da je ideja evropske političke unije dijelom reakcija na očite “ekspanzionističke apetite Rusije”, jer bi se time zemlje van EU, ipak, označile kao “evropske”, uslovno govoreći “zapadne”.
– Ne bi bilo mjesta za “neutralnost” u Vučićevoj interpretaciji. Tome vjerovatno neće biti mjesta svakako. Francuzi imaju još jednu konzistentnost. Fransoa Miteran je još 1989. godine predlagao evropsku konfederaciju. Ta ideja je bila inkluzivnija prema tada još postojećem Sovjetskom savezu, ali je bila i relativno antiamerička. Željeli su se riješiti ključne uloge SAD u Evropi. Možemo ići još dalje, do De Gola (bivši predsjednik Francuske), u toj politici – ističe Anđelić.
Navodi da zemlje van EU ovom idejom Makrona ne dobijaju ništa. Realnost je, dodaje Anđelić, da još dugo neće doći do proširenja Unije, da u slučaju bezbjednosne zabrinutosti Zapada može doći do ekspanzije NATO, ali za EU tada ima još manje razloga za širenje.
– Makronov prijedlog je neka vrsta utješne nagrade – zaključuje Anđelić.
ŠOLC: ZANIMLJIVO, ALI..
Njemački kancelar Olaf Šolc rekao je da je Makronova ideja nove političke zajednice “vrlo zanimljiv prijedlog za rješavanje velikog izazova” sa kojim se EU suočava. On, međutim, smatra da EU ne treba da prekine pristupni proces sa zemljama sa kojima je već počela, navodeći kao primjer Sjevernu Makedoniju, čiji je lider, kako je rekao, donio “vrlo hrabre odluke” posljednjih godina.