Žan-Baptist Pokelin, poznatiji po svom umetničkom imenu Molijer, bio je francuski dramatičar i glumac, koji se smatra jednim od najvećih majstora komedije u zapadnoj literaturi. Među Molijerovim poznatijim radovima su Mizantrop, Škola za žene, Tvrdica, Tartif, Don Žuan, Građanin plemić, kao i mnogi drugi.
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine ponovo je otvoren prije mjesec dana, a sudeći prema broju posjetitelja, kao i stabilnoj finansijskoj situaciji, stvari su za ovu kulturnu instituciju i njene uposlenike krenule nabolje.
Kao sopranistica koju je krasila raskošna glasovna ljepota, odlična vokalna tehnika, velika dramska sugestivnost i scenska izražajnost, ostvarila je na opernim scenama Evrope i bivše Jugoslavije uloge najrazličitijeg karaktera.
Rembrandt Harmenszoon van Rijn (Leiden, 15. srpnja 1606. – Amsterdam, 4. listopada 1669.) bio je nizozemski barokni slikar, najsnažnija je i najsvestranija ličnost u nizozemskoj umjetnosti 17. stoljeća. Noćna straža je njegovo slavno remek-djelo iz 1642.godine.
Pomoćni strip svojih tvoraca postao je klasik umetnosti, kojom se ovde bavimo. Odmetnik od zakona, na svom naivnom početku, rendžerska zvezda, pod rednim brojem tri i poglavica Navaho indijanaca, sve ovo je Teks Viler.
Od kad pamtim patio sam od teških osećanja anksioznosti koja sam pokušavao da izrazim kroz svoju umetnost. Bez anksioznosti i bolesti bio bih kao brod bez kormila. – Edvard Munk
Haris Begić dvadesetogodišnji je fotograf i glumac rođen u Nizozemskoj, koji već duže vrijeme živi u Sarajevu, gdje je završio Prvu gimnaziju i upisao Fakultet političkih nauka, Odsjek za Komunikologiju/Žurnalistiku. Nedugo nakon početka drugog semestra odustao je od fakulteta jer, kako sam navodi, ima drugačije planove.
Potkovan slikarskim umijećem koje nije stekao pri Akademiji, jer nije školovani slikar nego arhitekta, prisustvovao je izložbama postimpresionista i vrlo rado izložbi začetnika ekspresinističkih tendencija – Edvarda Muncha, te je time formirao je svoj vlastiti slikarski stil koji se ogledao u prvenstvnoj upotrebi hladnih tonova, tonalnim kontrastima, defragmentaciji figura, te zacrtanoj ekpresiji kojim je podređivao svoj kist, ali i potrebi da svojim djelima učestvuje u kreiranju društva.
