Virdžinija Vulf je rođena u Londonu, 25. januara 1882. – kraj reke Uz kod Rodmela. Bila je engleska književnica i jedan od ključnih autora narativnog modernizma i osnivač feminističke književne kritike.
Ne treba nas čuditi što je Marija Čudina slabo poznata široj javnosti, a još manje to što većina nas nikada nije čula njezino ime tijekom školovanja, iako je zastupljena u gotovo svim antologijama hrvatske suvremene poezije. Marija Čudina nema nevinije ruke, nema domovinu ni Boga, treperavu ljubavnu čežnju ni nostalgiju. Njezino pismo nije autobiografsko niti žensko pismo, već Poezija čistih koncepata.
Ivan, agnostik, pripoveda jednu zgodu iz 16. veka bratu Aljoši koji se zamonašio. Hrist je, prema pripovedanju, ponovno došao, ne na kraju vremena, nego tada, u 16. veku. Prolazi gradskim ulicama Seville „jer je poželeo bar na čas obići decu svoju i to upravo tamo gde heretici gore na lomačama“.
Pronašli smo sobu i stranca-stanara, koji se bez problema složio da nas devetero budemo njegovi cimeri. On je Danac i zove se Johans. Brzo smo se sprijateljili pa i zavoljeli.
Pepeljuga, Trnova Ružica, Ivica i Marica, Majka Hulda i mnoge druge. Prošlo je 200 godina otkako su se pojavile poznate Grimove bajke i ipak nisu izašle iz mode. Kao nekada i sada one očaravaju decu. Stoga se autorka teksta pod pseudonimom KEL pita: šta je to zapravo što Grimove bajke čini posebnim?
Svojstvo novoga društva jeste količina... Srednjovekovni svet je bio kvalitativan: vreme se nije merilo, živelo se u odnosu na večnost, a vreme je bilo ono prirodno vreme čobana, buđenja i odmora, gladi i jela, ljubavi i rasta dece; bilo je to vreme konkretno i vitalno, domaće, žensko... Ni prostor se nije merio, i mere likova na slici nisu odgovarale niti odstojanju niti perspektivi, nego hijerarhiji.
Visoko mišljenje o poeziji Izeta Sarajlića iskazali su i mnogi drugi poznati pjesnici – Evgenij Jevtušenko, Melih Dževdet, nobelovac Josif Brodski, Alfonso Gato i drugi. Blaže Koneski, prvo ime makedonske poezije, govoreći o Izetu Sarajliću kao o jednom od onih rijetkih pjesnika današnjice koji su uspjeli da “stvore svoj sopstveni model pjesme”, kaže: ” u krugu moje lektire ja ne vidim, osim Sandberga, drugog pjesnika koji se toliko približio proznom iskazu a pritom djelovao takvom poetskom neposrednošću.”
Nakon više od pedeset godina, Švedska je akademija u javnost pustila arhivirane detalje ‘slučaja Sartre’. Francuski egzistencijalist Jean-Paul Sartre 1964. godine šokirao je javnost odbijanjem Nobelove nagrade za književnost, a u pismu koje je uputio vrhuški odbora za nominacije stajalo je, među inim, kako si ‘ne može dozvoliti transformaciju u instituciju, što osoba koja primi takvu nagradu neminovno postaje.’
