Da li su moć i nasilje bitna obilježja čovječnosti ili, naprotiv, oblici čovjekovog otuđenog bivstvovanja? Jesu li oni, možda, nešto treće, u odnosu na čovječnost neutralno i instrumentalno, nešto čija čovječnost ili nečovječnost zavisi od ciljeva za koje moć i nasilje upotrebljavamo?
U kratkom eseju „Novi tip intelektualca: disident“, Julija Kristeva postavlja hipotezu o novom obliku angažmana intelektualaca kojim bi se izbjegla stara gospodar-rob dijalektika koju je koncipirao Hegel.
Zagovaranjem slanja vojske na granicu Karamarkov HDZ i predsjednica kopaju jamu u koju će upasti i oni i svi mi u slučaju da i u Hrvatskoj zaživi vojni duh ‘Višegradskog pakta’
Egipatske vlasti u Kairu prošlog su tjedna donijele odluku da ženama koje nose nikab neće biti dozvoljeno glasovanje ukoliko ne pokažu svoje lice. Ista zabrana dočekala je i žene koje predaju na sveučilištima. Opravdanje ove odluke vlasti pronalaze u ideji da će uklanjnanje nikaba povećati komunikaciju između profesorica i studenata te da će na izborima biti siguran identitet osobe koja daje glas.
Borba za Roşia Montanu vodi se već duže od desetljeća, a između ostalog upravo je ona zapalila najveće građanske proteste u postsocijalističkoj Rumunjskoj koje se naknadno pokušavalo prozvati “Rumunjskom jeseni” (po uzoru na Arapsko proljeće ili Tursko i Brazilsko ljeto).
Podsjetimo, vojska i ograda dvije su metode koje su poslužile kao povod za zgražanja nad mađarskom vladom i politikom te sredstvo preko kojeg se utvrđivala razlika između “humanih vlada” i Mađarske kao europskog enfant terriblea. Osim slovenskog ministra unutarnjih poslova, mogućnost (doduše samo “zadnju”) izgradnje opširnijih fizičkih barijera na granici najavili su i hrvatski premijer i ministrica vanjskih poslova, no “samo ako to naprave Austrija, Njemačka i Slovenija”. Tako se ključna distinkcija između nehumanog orbanizma i pravog socijalnog i humanog europeizma hrvatske vlade pretvorila u pitanje – čekanja instrukcija iz Njemačke.
Evropa je umrla u blatu u koje propadaju dječje noge na ničijoj zemlji između Srbije i Hrvatske, na ogradama i bodljikavoj žici između Mađarske i Srbije, odnosno Hrvatske, na bornim kolima na slovensko-hrvatskoj granici, u plamenu koji guta izbjeglička skloništa u Njemačkoj
Kad se čovjek rodi, ljudska vrsta kao i pojedinac, izbačen je iz situacije koja je bila određena, tako određena kao što su instikti određeni, a bačen u situaciju neodređenu, nesigurnu i otvorenu. Postoji sigurnost samo o prošlosti - i o budućnosti ako je u pitanju smrt.
Jedno od najčešćih pogrešnih tumačenja Frojda odnosi se na shvatanje libida kao isključivo seksualne želje. Prema Frojdu, libido je “energija...svih onih instinkata koje možemo svrstati pod pojam ljubavi”, koji osim seksualnog nagona obuhvata celokupnu kreativnu psihičku energiju. Seksualnost je samo jedan od aspekata psihološkog funkcionisanja koji se obrađuje u okviru psihoanalize i psihoanalitičke psihoterapije.
