Ljudima je potrebna sloboda ali je potrebna i sigurnost. Sloboda bez sigurnosti je pravi pakao jer paralizuje, onemogućava svaku akciju, a ako se osećate veoma nesigurno vi niste u stanju da na pravi način iskoristite svoju slobodu. Sigurnost bez slobode je ropstvo.
Pojava kladionica je promijenila čitav sport. Ima dosta namještanja, podmićivanja i sličnih stvari ali mislim da to ne prolazi svugdje . Još uvijek ima ljudi koji su protiv toga.
Bivši Ciprasov ministar financija, ključni čovjek paneuropskog pokreta DiEM25, koji je u utorak osnovan u Berlinu, ekskluzivno za Magazin govori o ciljevima pokreta, europskoj ljevici, demokraciji, kapitalizmu...
U velikom intervjuu koji je dao za američki kulturni časopis LA Review of Books slovenski filozof Slavoj Žižek se osvrnuo i na Hrvatsku, navevši je kao primjer novog mračnog srednjeg vijeka koji prijeti cijeloj Europi. Žižek zamjera Hrvatima sakupljanje potpisa za referendum protiv ćirilice te 'fundamentalistički pokret protiv gej brakova'
Razgovor sa Zoranom Đinđićem, filozofom koji je postao vođa jugoslavenske političke opozicije, i Slavojem Žižekom, filozofom koji se povukao iz liberalne slovenske politike
Aktivizam je prilično širok pojam, ali po meni to je institucionalna i vaninstitucionalna borba kojom se ukazuje na neki društveni problem i podiže svijest javnosti o postojanju istog. Dakle, govorimo o akcijama i kampanjama koje imaju za cilj društvenu i političku promjenu. Jednostavnim rječnikom, takav angažman objašnjavamo kao zahtijevanje odgovora na trenutne društvene, samim time, političke probleme, kroz opozicione stavove naspram dominantnih politika. Dakle, aktivisti/kinje traže alternative dominantnom sistemu kroz uspostavu novih ili drugačijih formi organizovanja i društvenog ponašanja.
Pokazuje se da se ženska prava moraju uvijek iznova braniti i da u niti jednom trenutku ne možemo sjesti, zadovoljno se opustiti i reći "u redu, dostigle smo nešto što više nikad neće biti napadnuto". Užasno je tužno da se moja i mlađe generacija žena moraju boriti za prava koja su bila samorazumljiva generaciji moje majke.
Dubrovčanin Zoran Marinović ratni je foto reporter koji je u minulih dvadeset godina izvještavao iz Afganistana, Liberije, Sierra Leonea, Columbie, DR Konga, Iraka, Sirije... Za svoj rad dobio je više prestižnih, međunarodnih i domaćih nagrada. Njegove fotografije s prvih linija fronta u Siriji i Iraku ili, recimo, fotografije iz zatvora u Kongu dokumentiraju komadiće pakla na zemlji. Marinović ih, između ostalog, objavljuje u najvećim svjetskim medijima, poput New York Timesa, National Geographica, Le Mondea...
