Milutin Kostić, foto: Privatna arhiva
Ako su ljudi nesrećni zbog malih plata, loših životnih uslova ili nedostatka perspektivnosti, za vlast je bolje da je to problem pojedinca koji je bolestan nego da on ide da se žali, da protestuje. I farmaceutska industrija i psihoterapijske organizacije također učestvuju u individualizovanju problema. U kapitalističkom društvu sve se individualizuje, kaže specijalist psihijatrije u Institutu za mentalno zdravlje u Beogradu i klinički asistent na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu.
Razgovarala: Tena Erceg
Dr. Milutin Kostić specijalist je psihijatrije zaposlen u Institutu za mentalno zdravlje u Beogradu, gdje vodi Dnevnu bolnicu za odrasle. Također je i klinički...
Foto: Ivan Tokin, lična arhiva
Volim da pišem. Sebe najviše volim dok pišem, taj osećaj je neuporediv, ne kažem da je najbolji na svetu, ali tu je, drugi najbolji na svetu.
Intervju vodila Jasna Žarković
Jesen u Beogradu. Miholjski zraci senče izlog omiljenog nam kafića, koji smo odabrali za razgovor o tome kako piše, kako voli da piše i šta trenutno čita, sluša i piše, kao i šta ga u umetnosti (i životu) radi – pisac Ivan Tokin. Ekskluzivna vest: novi roman očekujemo u decembru! Do tada čitamo voljene, nedavno u Laguni ponovo objavljene romane Pas i Najnormalniji čovek na svetu, a...
Rat osim kod psihopatskih struktura ličnosti nužno postaje i unutarnji rat i pred pojedince na ovaj ili onaj način uključene u njega nužno unosi niz preispitivanja, moralnih dilema i traumatskih iskustava. Nasilje je sveprisutno i ono u pojedinim trenucima postaje neizdrživo i preplavljujuće. Mene su u romanu više zanimali ovi unutarnji tragovi rata, nego njegova spoljna manifestacija koja je posredstvom slika bila vidljivija i prisutnija.
Na koncu, potrebno je razviti svijest o tome da zdravlja nema bez psihičkog zdravlja. Da negativnim odnosom prema nekome ko trpi, uništavamo jedan ljudski život, a time činimo štetu i sebi i društvenoj zajednici. Jer vi imate mnogo produktivnih ljudi koji, kao što se liječe od dijabetesa cijeli život ali su funkcionalni, tako mogu da se liječe i od depresije, bipolarnog afektivnog poremećaja i mase drugih stvari.
Scenaristkinja koja potpisuje popularnu seriju "Deca zla", ali i mnoge druge koje su publiku ostavile bez daha, objavila je svoj prvi roman "Sve dobre barbike" o kome se mnogo priča. Katarina Mitrović, progovorila je o depresiji i anksioznosti svoje generacije, te načela mnoge teme o kojima se ćuti.
“Moja je zemlja bila siromašnija od vaše. Mnogo siromašnija od vaše. Mi smo bili poznati po tome da vozimo na more svoju hranu, pošto nismo mogli dovoljno novca da ponesemo. I pogledajte sad. Vi birate put i što se mene tiče, ja vjerujem u put evropskih integracija”
Skuhali su ratove, a rat je najveći biznis. I sada veselo trguju, zarađuju. Umjesto da se štampaju knjige, snimaju filmovi, prave kazališne predstave, izložbe, te se pare troše na tenkove, dronove i slične stvari.
Ni tri decenije poslije ne postoje ni približni podaci o broju Roma i Romkinja, žrtava ratova devedesetih godina na Balkanu. Situacija se u ovom pitanju ne razlikuje u pojedinim državama Zapadnog Balkana, a koliko je stradanje pripadnika romske zajednice zanemareno, svjedoči poražavajući podatak da je samo jedan masovni zločin nad Romima u Bosni i Hercegovini dobio sudski epilog.
Dok širom Hrvatske molitelji ili klečavci, kako ih već ko zove, mole, ona im se pridružuje u svojim tihim misama i nerijetko joj se desi da je neko udari ili policija fizički odnese s mjesta gdje stoji i šuti iako svaki put policiji prijavi svoj dolazak i tihu misu.
Više od šest decenija prošlo je kako je dejm Džejn Gudal (90), revolucionarna naučnica i aktivistkinja, udobnost civilizacije zamenila terenskim radom u džunglama Tanzanije i zauvek promenila naš pogled na primate.
