Ivana Biočina, autorica knjige Tiranija mode: Naša iluzija napretka i promjene uhljebljena je u materijalnome i zato smo i dalje nezadovoljni. Osoba je danas postala kao firma, moraš imati PR za sebe, priču koju projiciraš na van, jer smo tretirani kao proizvodi koji se plasiraju na tržište koje je društvo. Moda znači prihvaćanje sustava u kojem živimo. Njome se uključujemo u igru, uzimamo uloge, i nudi nam se iluzija da se možemo penjati gore-dolje po društvenoj ljestvici i doći do cilja. Moda je oponašanje "boljeg" od sebe, želja da se postane (kao) netko time da se izgleda kao netko.
Sediš u školskoj klupi, profesorka nevoljno i sasvim nenadahnuto govori o Petrarki, a ti neprestano bacaš pogled na sat i u sebi računaš koliko još ima do kraja ove svakodnevne školske agonije. Odlaziš na fakultet, a tamo te čeka profesor koji nema razumevanje za tvoju nefokusiranost prilikom čitanja srednjovekovnih spevova. Listaš novine i u roku od dve sekunde odlučuješ da te ne interesuje intervju s dobitnom Brankove nagrade, te furiozno nastavljaš dalje ka horoskopu, sportu i zabavi.
Ako uzmemo fenomen Brexita ili fenomen Donalda Trumpa vidjet ćemo da su se i Brexit i Trump dogodili upravo zato jer je većina stanovništva frustrirana i nezadovoljna establishmentom
"Ne mogu ljudi da žive samo u strahu, da budu ko neki zečevi i da ljube nekog u dupe ko ima funkciju, bilo kakvu, ne bi li preživeli. To je jako teško. To možete neko vreme, ali posle toga čovek postane jako ljut"
Krajem prošle godine u izdanju MostArta objavljena je knjiga Mire Bogdanović „Elitistički pasijans: Povijesni revizionizam Latinke Perović“. U njoj autorka opširno kritizira knjigu „Dominantna i neželjena elita“ Latinke Perović, nekadašnje visoke funkconerke Saveza komunista Srbije, a sadašnje ikone liberala. U svojoj studiji, Bogdanović sumira faktografske manipulacije Latinke Perović, koje najčešće ocrtavaju proizvoljna „ušminkavanja“ biografija i povlačenja nemogućih paralela, sve u cilju izgradnje vještačke liberalne tradicije u Srbiji i legitimacije vlastitih aktualnih pozicija.
Izuzetna spomenička baština nastala s ciljem sjećanja na Narodnooslobodilačku borbu jugoslavenskih naroda od 1941. do 1945. predstavlja jedno od najmonumentalnijih spomeničkih obilježja antifašističkog nasljeđa. Broj spomenika, spomen-mauzoleja, skulptura, arhitektonskih objekata, spomen-ploča i drugih umjetnički oblikovanih obilježja prelazio je broj od 15 000 na teritoriju SFRJ. Početak rata u bivšoj Jugoslaviji označio je i početak uništavanja nasljeđa i djela brojnih znamenitih arhitekata, kipara i umjetnika, da bi danas skoro zaboravili na njih.
„Pošto nije mogao drugačije da objasni poreklo 95 hiljada evra, Siniša i njegov advokat došli su na ideju da prikažu da sam ja našla novac posle smrti oca.“
Nakon razvoda od gradonačelnika Beograda, Marija Mali izgubila je starateljstvo nad decom. Prijavu koju je zbog fizičkog napada podnela protiv bivšeg supruga sud je odbacio, a otpuštena je i s posla. Tabloidi su je lažno optuživali, a ona tvrdi da joj bivši suprug Siniša Mali i dalje upućuje preteće poruke, podsećajući je na moć koju ima. Pojavljivanje u javnosti za nju je, kako kaže, poslednja linija odbrane. U intervjuu za KRIK ona govori o ponašanju bivšeg supruga posle razvoda, ali i kako je bila primorana da učestvuje u sumnjivim poslovima u koje ju je tokom braka uključivao. Tako je bila ucenjena da mu pomogne da slaže Agenciji za borbu protiv korupcije o svojim prihodima. Postavljao ju je na mesta direktora predstavništava ofšor kompanija, bez objašnjenja čemu neke od tih firmi služe. Ona sada otkriva detalje o imovini koju Mali ne vodi na svoje ime, o njegovom učešću u slučaju Savamala i drugim sumnjivim poslovima. Marija Mali je za većinu tvrdnji pokazala dokaze u vidu prepiski, overenih izjava, računa i drugih dokumenata.
