 od čega je najsnažniji imao magnitudu 6.4 po Richterovoj ljestvici.){kind=link}
Potresi koji posljednjih tjedan dana tresu Balkan, s epicentrom i najvećim štetama u Albaniji otkrivaju se kao društveni problem, a ne tek prirodna katastrofa. Od 26. novembra na ovamo u Albaniji je zabilježeno 1376 zemljotresa (prema informacijama albanskog Ministarstva obrane) od čega je najsnažniji imao magnitudu 6.4 po Richterovoj ljestvici.
U potresima je smrtno stradalo više od 50 ljudi, a gubitci se još uvijek zbrajaju. Srušeno je više od 6000 objekata i ugroženo je više od 9000 djece. Balkanske zemlje pokazuju solidarnost, no pomoć stiže i iz zaljevskih zemalja kao i iz Europske unije. Ipak, u iskazivanju mnogobrojne solidarnosti, čini se da su ponovno svi zaboravili na Rome. Odnosno ne svi, guglanjem smo pronašli jednu adventističku organizaciju za pomoć ljudima u potrebi koja je u fokus svog djelovanja stavila albanske Rome.
Foto: AFP / Elis Kruja / Thumane
Romski portali objavili su informacije prikupljene sa terena od romskih aktivista prema kojima je više desetaka romskih obitelji iz Fushë-Krujë ostalo potpuno zaboravljeno. Oni nisu odmah bili smješteni u prihvatilišta, niti su im za prvu pomoć osigurani zimski šatori. Kako navode romski portali ova se zajednica našla bez hrane, bez lijekova, bez odjeće i obuće. Koliku je štetu pretrpjela romska zajednica jasno govori podatak da je nakon jednog od prvih i najsnažnijeg potresa smrtno stradalo 26 mrtvih od čega 12 u Draču i 13 u selu Thumane u općini Fushë-Krujë u Dračkom okrugu od nešto manje od 19.000 stanovnika (Inače, Fushë-Krujë poznato je po svom počasnom građaninu Georgeu W. Bushu koji je posjetio općinu 2007. godine i po tvornici cementa.) Broj stradalih kasnije se samo još više povećavao, no dok se idućeg dana broj žrtava u Draču popeo za 4 smrtno stradale osobe na 16, u Thumanama je on narastao skoro za duplo – na 23. Takvi podaci govore da je romska zajednica stradala više od drugih.
Foto: AFP / Gent Shkullaku / Talijanski vatrogasci u Thumaneu
Albanija će sada imati velikih nekretninskih problema, budući da je građevina sektor putem kojega albanska mafija “pere” nelegalno ostvarene prihode. Ionako je nepoznato što su stvarno izgrađeni novi objekti za potrebe stanovanja i u skladu sa svim propisima, a što su objekti koje je izgradila mafija za pranje novaca putem turizma, a posredstvom digitalnih platformi za kratkoročne najmove. Inače, na neslužbenoj razini, iz ovih platformi saznajemo da im opisana praksa stvara velike probleme, budući da je nejasno što su zakonito izgrađeni objekti, a što su manipulacije. Razmjer novo prijavljenih objekata je izrazito visok, iako prije zaključivanja ove vijesti nismo uspjeli saznati točan broj, doznali smo da je porast prijave novih objekta veći nego u Hrvatskoj u istom periodu, iako Albanija broji tek polovicu hrvatskog ukupnog broja turista u godinu dana.
Foto: AFP / Gent Shkullaku / Drač
Broj od 6000 srušenih objekata u Albaniji svjedoči brojnim nepravilnostima u izgradnji. Primjerice, potres od 6.4 stupnja po Richteru u Zagrebu bi srušio Donji grad gdje su zgrade izgrađene prije nego što su ukrute protiv potresa postale standardom i nisu baš renovirane od tada, i vjerojatno ništa drugo. No, kao što se vidi na fotografijama koje dolaze iz Albanije, među srušenim zgradama ima mnogo novih, i svaka nova srušena zgrada svjedoči o razmjerima građevinskih nepravilnosti, a one pak otkrivaju sistemske namjerne ili slučajne propuste. Na ovu temu uskoro čitajte više u tekstu Arlinda Qorija.
Andrea Milat – Bilten