Nedjelja, 22 Decembra, 2024

Rad, digitalizacija i automatizacija

Najveće opasnosti računalizacije i digitalizacije rada: potencijalna destrukcija poslova koji zahtijevaju srednju stručnu spremu, zamagljivanje granice između privatnog vremena i vremena za rad, prekarizacija poslova, slabljenje kolektivnih akcija i stvaranje globalne otvorene konkurencije među radnicima putem tzv. crowdworka.

Europski sindikalni institut (ETUI) objavio je 2016. godine studiju Christophea Degrysea pod naslovom Digitalizacija ekonomije i učinci na tržišta rada. Degryse zaključuje da su najveće opasnosti računalizacije i digitalizacije rada: potencijalna destrukcija poslova koji zahtijevaju srednju stručnu spremu, zamagljivanje granice između privatnog vremena i vremena za rad, prekarizacija poslova, slabljenje kolektivnih akcija i stvaranje globalne otvorene konkurencije među radnicima putem tzv. crowdworka.

Autor u tom smislu navodi podatke istraživanja o tome koliki će postotak radne snage značajno osjetiti učinke računalizacije i digitalizacije ekonomije. Think-tank Brueghel navodi najpesimističnije rezultate. Prema njihovoj se procjeni oko 54% radnih mjesta u Europi nalazi pod prijetnjom, međutim naznačuju dodatnu pravilnost koja se poklapa s podjelom Europe na centralnu i perifernu. Naime, radna mjesta u perifernoj Europi u prosjeku se nalaze pod većom opasnošću od radnih mjesta u centralnim europskim državama. Tako je u Rumunjskoj 61,93% radnih mjesta pod prijetnjom, u Portugalu 58,94%, u Bugarskoj 56,56% i Grčkoj 56,47%. Hrvatska se nalazi između Bugarske i Portugala (između 57 i 58 posto). S druge pak strane, u Švedskoj se 46,69% radnih mjesta nalazi u opasnosti, Ujedinjenom Kraljevstvu 47,17%, Nizozemskoj 49,50%, Francuskoj 49,54%, Belgiji 50,38%, a Njemačkoj 51,12%.

No, studija Zaklade Hans Böckler iz 2015. godine napominje kako se ipak ne treba očekivati najgori scenarij. Njihova je tvrdnja da će računalizacija i automatizacija zasigurno promijeniti mnoge poslove, ali da to ne znači nužno potpuni gubitak tih radnih mjesta. Naime, Hans Böckler procjenjuje na temelju istraživanja ZEW-a (Zentrum für Europäische Wirtschaftsforschung) da se u njemačkoj industriji do 2025. godine oko 12% radnih mjesta nalazi u opasnosti, tj. njemačka industrija bi u tom vremenskom periodu mogla izgubiti 490.000 radnih mjesta, ali će se najvjerojatnije pojaviti novih 430.000.

Europska konfedaracija sindikata (ETUC) i Europski sindikalni institut (ETUI) od 27. do 29. lipnja u Bruxellesu organiziraju konferenciju pod nazivom “Oblikovanje novog svijeta rada: utjecaji digitalizacije i robotizacije”. U opisu konferencije glasi:

“Cilj ove konferencije u organizaciji ETUC-a i ETUI-a jest razmotriti kako digitalna revolucija radikalno mijenja svijet, prirodu rada i zapošljavanja. U suprotnosti spram sličnih konferencija, ova se neće fokusirati samo na kvantitet rada nego jednako tako i na kvalitet rada (radne uvjete, pitanje autonomije i prekarnih poslova, ravnotežu između vremena na poslu i privatnog vremena, utjecaje na socijalni dijalog, zdravstvene i sigurnosne standarde radnog mjesta itd.) te izazove koje ovi trendovi predstavljaju za sindikate i radnike. Ona će pokušati ponuditi odgovore na pitanja o tome kako sindikati i civilno društvo mogu pomoći pri definiranju puta prema socijalnoj digitalizaciji rada i radnih mjesta koja će podupirati ili čak osnažiti sveukupnu dobrobit europskih radnika.”

Sukladno tome, možemo izdvojiti panel koji nosi naslov “Organiziranje i predstavljanje radnika u digitalnoj ekonomiji”, a na kojem će diskutirati Irene Mandl (Eurofound – European Foundation for the Improvement of Living and Working Conditions), Peter van den Bunder (FNV KIEM), Grzegorz Cisoń (NSZZ Solidarność Amazon Fulfillment Poland) i Eric Lee (LabourStart). Jedan panel će biti isključivo posvećen Amazonu, a na njemu će govoriti Kristy Milland (TurkerNation.com), Luc Hendrickx (UEAPME) i Thomas Voß (ver.di). Nadalje, bit će govora i o tzv. crowdworku, a na tom će panelu govoriti Michael Silberman (IG Metall), Joachim Schuster (Grupa socijalista i demokrata iz Europskog parlamenta) i Ilaria Maselli (CEPS – Centre for European Policy Studies). Naposljetku, od panela možemo istaknuti i “Pregovaranje u novom svijetu rada – koja je uloga kolektivnih pregovora?” na kojem će sudjelovati Thorsten Schulten (WSI – Wirtschafts- und Sozialwissenschaftliches Institut), Anna Ilsøe (FAOS – Forskningscenter for Arbejdsmarkeds- og Organisationsstudie, Sveučilište u Kopenhagenu), Benoit Gerits (IndustriAll Europe) i Denis Pennel (Eurociett).

Cjeloviti program konferencije i dodatne informacije možete pronaći ovdje.

Radnička prava

Povezane vijesti

Populizam nije vječan

Foto: Max Pixel Populizam će uvijek biti privremeni fenomen jer njegovi recepti ekonomske politike ne funkcionišu. Stranke koje žele da uspiju na dugi rok moraju...

Gazde jače od Ustava i zakona gaze prava radnika

FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER Neuspjeli štrajk u firmi načelnika opštine Šipovo Milana Kovača, podsjetilo je javnost koliko su radnici u Srpskoj obespravljeni, pogotovo ako rade kod...

Popular Articles