Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje RS od ukupno 114 357 nezaposlenih, nalazi se čak 14 doktora nauka i 78 magistara!
Većina problem vidi u višegodišnjoj neusklađenosti tržišta rada i sistema obrazovanja u Srpskoj.
– U okviru sedmog stepena (VSS) najmanje je evidentirano profesora matematike i fizike, ljekara, stručnjaka iz oblasti informacionih tehnologija, ali bitno je istaći da od strane poslodavca za istim postoji potražnja. Analizirajući broj zaposlenih, najviše je zaposleno njih sa zanimanjem finansijski radnik, diplomirani ekonomista i diplomirani pravnik, iako su oni i dalje najbrojnija zanimanja na evidenciji nezaposlenih – objasnili su u Zavodu za zapošljavanje RS.
Iz Saveza sindikata Srpske ukazali su na to da je ovakva statistika rezultat loše sinergije potreba tržišta rada i obrazovnog sistema.
– Sama statistika sa Biroa ukazuje na to da situacija u Srpskoj nije dobra i da ju je potrebno mijenjati. Nemamo dovoljno dobru sinergiju potreba tržišta rada i obrazovnog sistema i nešto se pod hitno mora mijenjati. Savez sindikata je inicirao promjenu zakonskih propisa vezano za reformu Zavoda za zapošljavanje koji bi trebalo da bude baš onaj pravi posrednik između potreba tržišta rada i onoga sa čim mi raspolažemo. Dakle, moramo da napravimo takav ambijent u kojem će se iskoristiti njihovo znanje i sposobnosti – rekli su iz Saveza sindikata RS.
Generalni sekretar Saveza sindikata RS Goran Stanković osvrnuo se i na doktore nauka koji su dugo na birou.
– Mi ništa nemamo od tog doktora nauka, koji “sjedeći” na birou ne može obezbijediti egzistenciju sebi, potom dobit svom poslodavcu, a potom i državi koja bi od toga mogla da ima određene doprinose – dodaje Stanković.
Stanković objašnjava da je direktna posljedica ovakve statistike odlazak mladih nezaposlenih kadrova u inostranstvo.
– Potrebe tržišta i obrazovanja zaista moraju biti u korelaciji i moraju da jedno drugom prepoznaju potrebe, da izbjegnemo hiperprodukciju kadrova koji su nam nepotrebni. Ti isti kadrovi kada ne mogu da se zaposle odlaze u Evropsku uniju i nažalost ne mogu ni tamo da rade te poslove za koje smo ih školovali već bilo šta, samo da svojoj porodici obezbijede egzistenciju – dodao je Stanković.
I Tijanu Radišu (35) iz Banjaluke dijeli samo doktorski rad do zvanja doktora primijenjenih fizičkih aktivnosti, ali u svom dosadašnjem radnom vijeku, nema niti jednog dana radnog staža u Srpskoj, već se snalazi kako umije, tražeći načine da sebi i svojoj porodici obezbijedi prihode.
– Kada sam magistrirala u oblasti primijenjenih fizičkih aktivnosti, puna entuzijazma vratila sam se u svoju Banjaluku, smatrajući da ću lako doći do zaposlenja, s obzirom na to da sam u gradu jedna od ukupno dvoje sa tom diplomom. Znajući da je u Banjaluci mnogo djece sa posebnim potrebama u raznim institucijama i školama, vjerovala sam da ću vrlo lako dobiti i profesionalnu priliku da im pomognem. Međutim, kada sam počela da apliciram za radni odnos u tim institucijama, doživjela sam ogromno razočaranje jer su se svi odgovori svodili na to da sam “prekvalifikovana” – ispričala je Radiša.
Ipak, ona nije ostala da sjedi kod kuće, već se posvetila honorarnim i povremenim poslovima. Trenutno sa velikim uspjehom vodi škole plivanja i skijanja u Banjaluci i čeka prvu priliku da se odseli iz RS, koja nije prepoznala njen dugogodišnji trud da se kvalifikuje za profesiju koju voli.
Statistika
Od ukupnog broja prijavljenih lica 23 749 su NK radnici, 2 132 PK-NSS, 38 586 je KV radnika, 34 789 lica sa SSS, 804 VKV radnika, 1 408 lica sa VŠS, 12 153 lica sa VSS, 644 mastera, 78 magistara i 14 doktora nauka.
U IV stepenu stručne spreme (SSS) najviše je evidentirano finansijskih radnika i ekonomskih tehničara (6 508), mehaničara i mašinista (4 494), te maturanata gimnazije (4 187).
