Foto: N1
U 70 odsto slučajeva napadači na novinare su političari, nosioci javnih funkcija i direktori javnih preduzeća.
Saopšteno je to iz Udruženja BH. novinari, odakle podsjećaju da je, od 2019. godine do sada, Linija za pomoć novinarima, koja djeluje u okviru ovog udruženja, zabilježila 340 napada na novinare i novinarke u BiH.
Iz Udruženja ističu da se, za 137 odsto, povećao broj slučajeva govora mržnje, prijetnji smrću i huškanja prema novinarima, kao i da su se za 40 odsto povećali politički pritisci na medije i novinare. Osim toga, upozorili su da je samo 25,4 odsto slučajeva riješeno u korist novinara. Marko Divković, predsjednik Udruženja BH. novinari, ističe da u prilog ovoj statistici ide i podatak da političari stoje iza 90 odsto slap tužbi koje su podnesene protiv novinara.
“A oni nam rade o glavi i na druge, direktne i indirektne načine. Statistika je blag numerički izraz onog što nam se stvarno u životu događa. Političari prave ambijent da nam bude sve gore”, rekao je Divković za “Nezavisne novine”.
Naglasio je da je još prije dvije godine u jednoj analizi istakao da je položaj novinara u BiH sve gori, i to po tri ključni aspekta – ekonomskom, pravnom i bezbjednosnom.
“Svi pokazatelji, odnosno istraživanja koja su uradili BH. novinari i drugi pokazuju samo pogoršanje. Političari su generatori svega toga i oni stimulišu da stanje bude sve gore”, naglasio je Divković, koji podsjeća i da su inicijative da napad na novinare bude tretiran kao napad na službeno lice ostale mrtvo slovo na papiru.
Ljiljana Smiljanić iz Kluba novinara Banjaluka naglašava da Linija za pomoć novinarima bilježi sve prijave koleginica i kolega, a najviše ih se odnosi na prijetnje, pritiske, govor mržnje i slično, ali i na verbalne i fizičke napade. Osim toga, podsjeća Smiljanićeva, Linija za pomoć novinarima nudi i besplatnu pravnu pomoć.
“Posljednjih godina broj prijava Liniji za pomoć novinarima se povećava, a najčešće su posljedica političkih pritisaka i najčešće su im izloženi istraživački novinari, koji objavljuju informacije o eventualnoj zloupotrebi položaja, javnih sredstava, nepotizmu, što naročito smeta akterima tih priča, a to su uglavnom političari, koji obavljaju funkcije na različitim nivoima vlasti ili u javnim preduzećima ili ustanovama”, rekla je Smiljanićeva za “Nezavisne novine”.
Prema njenim riječima, kada novinari prijave policiji takve prijetnje, mali broj predmeta dobije sudski epilog, odnosno uglavnom ostaju u ladicama tužilaštava ili budu odbačene.
“Zbog toga su BH. novinari prije nekoliko godina podnijeli inicijativu da napad na novinara bude posebno krivično djelo. Smatrali smo da bi to ubrzalo same procedure, ali bi djelovalo i preventivno, jer sve dosadašnje prijetnje, koje su prošle nekažnjeno, poručuju onima koji su nezadovoljni radom određenih medija ili novinara da mogu da ih vrijeđaju, prijete i napadaju, što je neprihvatljivo”, istakla je Smiljanićeva.