Subota, 21 Decembra, 2024

U gradovima će 2050. živjeti dvije trećine stanovništva

Do 2030. godine će planeta Zemlja imati 43 grada s više od 10 miliona stanovnika, New Delhi će prestići Tokio.

Do 2050. godine će 68 posto svjetskog stanovništva živjeti u gradovima, naspram 55 posto koliko ih živi u gradovima danas, prema istraživanju Ujedinjenih naroda objavljenom u New Yorku, koje predviđa još više megalopolisa u budućnosti.

Projekcije pokazuju da bi 2,5 milijardi osoba moglo povećati stanovništvo urbanih područja u tom roku, prenosi Hina.

Gotovo 90 posto tog povećanja će se dogoditi u Aziji i Africi, precizira istraživanje provedeno u odjelu UN-a specijaliziranom za ekonomske i socijalne poslove.

U Indiji najveći rast

Povećanje urbanog stanovništva će biti koncentrirano u nekoliko zemalja, navodi taj dokument.

Indija, Kina i Nigerija će zajedno predstavljati 35 posto povećanja gradova između 2018. i 2050. godine.

Do 2050. godine Indija će u gradovima imati dodatnih 416 miliona stanovnika, Kina 255 miliona, a Nigerija 189 miliona ljudi.

Stanovništvo gradova je poraslo sa 751 miliona ljudi 1950. godine na 4,2 milijarde 2018. godine.

Bez obzira na relativno nisku stopu urbanizacije, u Aziji živi 54 posto stanovnika gradova svijeta, slijede Evropa i Afrika sa po 13 posto svaka.

U Tokiju 37 miliona stanovnika

Do 2030. godine planeta će imati 43 grada s više od 10 miliona stanovnika.

Tokio je danas najveći grad, sa 37 miliona stanovnika, slijedi New Delhi sa 29 miliona, Šangaj sa 26 miliona, Mexico i Sao Paulo sa po 22 milion, Kairo, Mumbai, Peking i Dhaka imaju blizu 20 miliona stanovnika.

Tokom sljedeće dvije godine stanovništvo Tokija bi trebalo bilježiti pad, dok bi New Delhi trebao postati oko 2028. godine najmnogoljudniji grad na svijetu.

Izvor: Agencije

Povezane vijesti

Podaci i projekcije ukazuju na katastrofu: BiH će „spasti“ na 1,36 miliona stanovnika!

Foto: Capital

Bosna i Hercegovina bilježi jedan od najvećih padova broja stanovnika u Evropi u posljednjih 30 godina. Prema novim podacima Eurostata, od 1993. do 2023. godine, populacija BiH smanjila se za 19 posto.

Rashladiti vrele gradove: šta su koridori hladnog vazduha?

Foto: banjaluka.travel

U gradovima je ljeti često nepodnošljivo vruće zbog betonskih površina, guste gradnje, malo zelenila i porasta temperatura. Da li u mjere koje mogu da se preduzmu spadaju i tzv. koridori hladnog vazduha?

Popular Articles