U nadi da će uz mala ulaganja dobiti veliki novac građani sve više posjećuju kladionice, kojih u Banjaluci ima više nego pekara, vrtića ili prodavnica.
U cijeloj Srpskoj ima 14 registrovanih sportskih kladionica na više od 1.000 lokacija, u čemu Banjaluka prednjači.
Prema podacima iz 2017. godine u Banjaluci ih ima 230, a sve češće se otvaraju u sklopu kafića, pa kocki podliježu i oni koji inače nikada ne posjećuju ta mjesta.
Svako naselje u Banjaluci ima nekoliko kladionica, a izgleda da vlasnicima ne smeta ni što se nalaze samo nekoliko metara jedna od druge.
Dok stručnjaci upozoravaju da visoki porezi malo koju djelatnost čine jako isplativom, otvaranje kladionica bukvalno na svakom ćošku daje potpuno drugačiju sliku.
Tim povodom smo sa nekoliko stručnjaka provjerili zbog čega ovi lokali niču na svom koraku i da li je to, osim rentanja stanova, jedini isplativ biznis u gradu.
Loš standard je dobra zarada
– Kladionice funkcioništu zahvaljujući kombinaciji nekoliko elemenata. Prvi je taj što postoji dosta ljudi koji pokušavaju i nadaju se da će malim ulogom doći do velikog novca koji im je preko potreban za egzistenciju – objašnjava ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Dodaje da je drugi razlog taj što kladionice nisu pod PDV kišobranom.
Poznato je da je i cijela Bosna i Hercegovina država s najviše registrovanih kladionica u Evropi sa više od 3.200 uplatnih mjesta koje ostvaruju prihode, ali većina njih ne plaća poreze.
– Ako bi uzeli bilo kakav gotov novac i gurnuli kroz kladionice, on bi bio uredno evidentiran. Tako da mislim da postoji i mogućnost korištenja kladionica u tu svrhu – upozorio je Pavlović.
Sudeći po svemu, vlasnici kladionica i te kako dobro znaju da iskoriste želju ljudi za brzim novcem, pa se u krugu nekoliko metara može vidjeti čak sedam kladionica, jedna do druge.
– Mora da postoji isplativost u tom poslu jer ih inače ne bi bilo ovoliko, a jedan od glavnih razloga je definitivno loš standard građana, koji sve više posjećuju ove lokale – dodao je Pavlović.
Kladionice su pune
Sve ovo potvrđuju i svakodnevne slike punih kladionica, u koje više nije dovoljno samo ući i uplatiti novac na odigani listić, već se u kladionicama ispijaju i kafe.
– Prosječan stanovnik Srpske će nekada dati i posljednju marku na listić, pokušavajući da od te marke napravi bar 20 KM. Banjaluka je specifična jer ima mnogo mladih ljudi, pogotovo studenata, koji ne rade ništa, i pokušavaju uduplati novac koji im daju roditelji – priča sociolog Dragana Aleksić.
Dodaje da će nas loš standart tjerati na sve gore stvari, a da je kocka jedan od najopasnijh.
– Sve to bezazleno krene, uz kafu i bingo, ali kada tu provedete par sati i shvatite da se dobili 20 KM, a potrošili 30 KM, ili svaki dan imate po nekoliko listića u džepu, tada imate problem. Nažalost, rijetki su oni koji priznaju da imaju problem sa kocokm, ali teško ga je i prepoznati kada su kladionice na svakom ćošku, pa je sjedenje u njima normalna stvar – objasnila je ona.
Nižu se pored škola
Po zakonu je u kladionice zabranjen ulaz maloljetnicima, niti se one smiju otvarati u blizi škola, međutim, tako je samo na papitu.
Oko srednjih i osnovnih škola, kladionice se nižu jedna do druge, a djeca sve češće velike odmore provode sastavljajući listiće i pokušavajući da od novca za užinu “naprave” novac za izlazak ili novi telefon.
(Srpskainfo)