Foto: BHRT
Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama podigao na noge konzervativne organizacije u Repubici Srpskoj. Tvrde da je cilj nije zaštita žrtava već uništavanje tradicionalne porodice.
Rasprava o izbornom zakonu RS u Narodnoj skupštini Republike Srpske potisnula je Prijedlog zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u RS, koji je u nacrtu usvojen jednoglasno.
Tim su zakonom prvi put definisani nasilje prema ženama i femicid kao lišenje života žene.
No, grupa udruženja sa sjedištem u Republici Srpskoj koja se predstavljaju kao “oni kojima je cilj očuvanje i zaštita porodice, vjere i tradicije” u pismu najvišim institucijama RS traže da se Zakon ne usvoji jer je “štetan za porodicu”.
Novi Zakon predviđa uspostavljanje kataloga prava žrtve nasilja u porodici i nasilja prema ženama, naglašava obaveze svih zaposlenih u javnim institucijama zaduženim za zaštitu da žrtvu na njoj razumljiv način informišu o pravima koje ima i mogućnostima njihovog ostvarivanja.
Takođe, predviđene su i hitne mjere zaštite poput udaljenja nasilnika iz stana, kuće ili drugog stambenog prostora, izricanje zabrane približavanja, uznemiravanja ili zabrana komunikacije sa žrtvom nasilja koje na period od 48 sati izriče policijski službenik dok ih nadležni sud može produžiti do 30 dana čime se osigurava hitnost postupanja i štiti bezbjednost žrtve od ponavljanja nasilja.
Rasprava, pa rasprava
Ministarstvo porodice, omladine i sporta u Vladi RS je 6. aprila održalo još jednu javnu raspravu o ovom Nacrtu. No, ako ga NS RS ne izglasa do početka maja od Zakona neće biti ništa, jer ga je Vlada uputila u Skupštinu 3. novembra (Skupština ima rok od 6 mjeseci da usvoji zakonski akt).
– Žrtva može na vlastiti zahtjev biti smještena u sigurnu kuću i njen smještaj ne ovisi o rješenju centra za socijalni rad. A centar u saradnji sa organizacijom koja vodi sigurnu kuću priprema individualni plan podrške za svaku žrtvu. Definisano je i šta treba da sadrži ovaj plan i da je njegova priprema obavezna. Definisano je i funkcionisanje i rad SOS-telefona za pomoć žrtvama nasilja i predviđeno finansiranje iz budžeta Republike Srpske kao i finansiranje sigurnih kuće za žrtve nasilja u visini od 100 odsto troškova za razliku od trenutno važećeg zakona kojim se predviđa finansiranje 70 odsto iz budžet RS, a ostatak budžeti lokalnih zajednica – pojašnjava Aleksandra Petrić iz Fondaciji “Udružene žene” Banja Luka.
“Za porodicu” protiv zakona
No, iz 21 nevladine organizacije tvrde da “nacrt zakona nema za cilj stvarnu zaštitu žena žrtava nasilja, već uvođenje rodne ideologije u naše porodično zakonodavstvo i uništavanje tradicionalne porodice, a pod plaštom borbe protiv nasilja i na prevaran način – kroz zloupotrebu žena stvarnih žrtava nasilja”…
– Femicid neće štititi žene već će ozakoniti rodnu ideologiju, pa će zakon štititi i osobe koji se osjećaju ili izjašnjavaju kao žene, a po svom prirodnom i biološkom polu to nisu…Predložene promjene zagovaraju pripadnici LGBTIQ+ zajednice za koje ne postoji znak jednakosti između roda i pola – piše u pismu koje su potpisali predstavnici svih udruženja članova koalicije Za porodicu, piše Intervju.
Kažu da su zabrinuti u kom pravcu ide reforma porodičnog zakonodavstva. Kažu i da su utvrdili da se postojeći zakon i novi zakon koji je usvojen u nacrtu razlikuju samo po uvođenju pojma femicid.
U istom pismu pismu navode da novi zakon, koji je usvojen u nacrtu, sadrži odredbe višestruko štetne za porodicu, poput široke definicije porodice i nasilja, te svrstavanje djevojčica mlađih od 18 godina među žene …
Ovo nije dobro, nikako
Članica Radne grupe za izradu Nacrta zakona Gordana Vidović kaže da je sigurna da zakon ne djeluje protiv porodice, nego protiv nasilja nad svim ženama.
– Ovo nije dobro, nikako! Naša namjera je bila i da subjektima zaštite olakšamo primjenu Zakona. Narodna skupština je jednoglasno usvojila zakon i nije tražila ni stručnu ni javnu raspravu. Ali je u jednom trenutku neko iz Vlade RS zatražio okrugle stolove. Imali smo ih nekoliko, u Banjaluci, Doboju, Prijedoru i Trebinju i ne znam šta će se desiti. Na tim okruglim stolovima su bili predstavnici ovih organizacije i negdje im je poklonjeno više pažnje, negdje manje. Ali mislim da te organizacije ne razumiju o čemu pričaju. Oni tvrde da se kroz zakon uvlači LGBTIQ zajednica, a ne znaju šta znači rodno zasnovano nasilje iako je BiH ratifikovala Istanbulsku konvenciju koja se zove i Konvencija o spriječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici – kaže Vidović.
Problem je termin
Petrić smatra da su argumenti koalicije Za porodicu usmjereni protiv uvođenju stranog termina femicid.
– Prema njihovom mišljenju taj termin nije u duhu srpskog jezika, te da je neprimjereno njegovo definisanje u kontekstu lišavanja života žene zbog njenog pola, u ime kulture, običaja, vjere, tradicije i časti. Osim toga, oni smatraju da korištenje izraza rod i rodno zasnovano nasilje u zakonu znači uvođenje takozvane rodne ideologije koja je protivna tradicionalnoj porodici i njenim vrijednostima, te da se ovim zakonom otvara prostor za uvođenje ostalih rodova kojih po podacima koje iznose ima 74 i promoviše i uvodi zaštita prava LGBTIQ+ osoba – kaže Petrić.
Ona podsjeća da je nacrt zakona jednoglasno usvojen u Narodnoj skupštini Republike Srpske u oktobru prošle godine.
Znaju li tradicionalisti uopšte o čemu govore?
Psiholog Srđan Puhalo smatra da ove organizacije ne znaju o čemu govore.
– Oni se protive rodnoj ideologiji i smeta im definicija porodice koja je unesena u zakon, pozivaju se na tradicionalne vrijednosti i porodicu. A pri tom nikada nikome nisu objasnili šta su to tradicionalne vrijednosti ili porodica i koliko je tradicionalna porodica u kojoj su oni odrasli zaista tradicionalna u odnosu na porodicu njihovih baba i djedova. Da li je to otac, majka, dvoje djece ili troje ili petoro, imaju li cuku ili macu…? To je narativ koji je prisutan kod svih konzervativnih desničara. I u Hrvatskoj su koristili iste argrumente. Oni su protiv Istanbulske konvencije, protiv rodno senzitivnog jezika, protiv roda i pola kao dvije različite kategorije. I za njih femicid nije pitanje života ili ubistva žene, nego ideološko pitanje preko kog se prelamaju opasne ideje. Njima životi nisu ni važni, jer da su važni – podržali bi zakon, dolazili na proteste protiv ubistva žena i oglašavali se kad god se desi neko ubistvo žene. Na ovim prostorima u stvari nema ništa tradicionalnije nego da muškarac ubije ženu. To je toliko tradicionalno da se postavlja pitanje da li to njima uopšte smeta – kaže Puhalo.
On pojašnjava da na Balkanu žene ubijaju “kad osramote porodicu, da se smatra da manje vrijede jer su nastale od Adamovog rebra, da su podređena, skrajnute u četiri zida, smatra se da ne treba da pričaju ili misli, da učestvuju u odlučivanju, a u kontekstu nacionalizma žena je mašina za rađanje junaka i boraca, odriče se nasljeđa u korist braće što pokazuje da u tom sistemu vrijednosti nemaju jednaka prava na imovinu svojih roditelja”.
Narušeno pravo svih
Advokatica Jovana Kisin Zagajac kaže da podržava debate, razmjenu mišljenja i pravo da svi iznesu svoje mišljenje, ali smatra da nevladine organizacije možda nisu shvatili odredbe nacrta Zakona i ideju zakonodavca.
– Zakonom se ne narušava koncept tradicionalne porodice. Zaštita žene kao ravnopravnog člana porodice jeste tradicionalna vrijednost i nema opravdanja za degradaciju žene, nasilje, nasilje nad maloljetnicima, nasilje pred maloljetnicima ili bilo koji oblik degradacije, diskriminacije, nasilje… Ništa od toga se ne može podvesti pod tradicionalne vrijednosti jer to nisu vrijednosti nego šteta za društvo i nikada nije bilo društveno prihvatljivo, čak ni u patrijarhalnom uređenju. Inače mislim da mi kao društvo isuviše gledamo unazad i to ometa napredak. Upravo to narušava pravo svakog člana društva da uživa isti stepen prava i slobode da radi i djeluje onako kako želi i kako smatra da je najbolje i to bez osude drugih – kaže Kisin Zagajac.
Zašto je riječ trn u oku?
Ona napominje da glas ovih organizacija treba da se čuje, ali ne smije biti sveprisutan pri radu institucija koje su uključene u zaštitu žrtava, od policije preko centara za socijalni rad do sudija.
– U sistemu zaštite nema mjesta tumačenju socijalnih tradicionalnih vrijednosti, nego mora da se poštuje suvo slovo zakona – poručuje Kisin Zagajac.
Aktivistkinja i istrazivačica Hana Ćurak kaže da je protivljenje riječi femicid ideološki motivisana reakcija na nešto što neprogresivne struje percipiraju takozvanom rodnom ideologijom.
– Snaga riječi femicid ugrožava nasilnike i otkriva nasilje nad ženama kao poseban strukturalni problem patrijarhata i stoga je poseban trn u oku onima koji ne žele da to bude otkriveno. Uvođenje pojma femicid u zakon je zahtjevan, kompleksan i dug proces, ali to nisu razlozi o kojima su reakcionarne ideološke grupe obaviještene ili nešto čime bi se zapravo oni bavili – kaže Ćurak.
Žrtve rodne ideologije
Pojašnjava da iako rodna ideologija ne postoji, struje koje se protive promjenama heteronormativnih patrijarhalnih matrica pribjegavaju koristiti taj pojam kako bi obezvrijedili ili depolitizirali aktere koji se zalažu za progresivne društvene promjene, pa tvrde da su žene žrtve nasilja isto kao što su to i muškarci i misle da to nasilje ne treba nazivati posebnim imenom jer ako ga nazovu posebnim imenom – postaju žrtve rodne ideologije kojoj se protive.
Petrić smatra da podrška koju im daje predsjednik RS Milorad Dodik može uticati na proces usvajanja Zakona u Narodnoj skupštini RS, a i samu sadržinu prijedloga Zakona.
– Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS kao obrađivač Zakona je zaduženo da, zajedno s radnom grupom koju je imenovala Vlada RS, kroz okrugle stolove prikupi prijedloge i mišljenja koja mogu doprinijeti da se prijedlog Zakona unaprijedi. Fondacija “Udružene žene” je u saradnji sa drugim organizacijama koje vode sigurne kuće za žrtve nasilja u RS dala prijedloge Radnoj grupi u toku pripreme nacrta i oni su djelomično uvaženi. Učestvovale smo na okruglom stolu u Banjaluci i podržale rješenja koja su usvojena u nacrtu jer odražavaju potrebe u pravcu snažnije institucionalne opredjeljenosti zaštite od nasilja u porodici i nasilja prema ženama, te pristupa zasnovanog na potrebama žrtava nasilja – kaže Petrić.
Podrška, odgovornost ili populizampolitičara
O podršci predsjedika RS Zagajac, uz ogradu da iznosi lično mišljenje, kaže da na političkoj sceni u BiH ne postoje lideri, nego samo populizam.
–Mi imamo manjak lidera, a oni koji se predstavljaju kao lideri su obični populisti koji iznose stavove koji će biti prihvatljivi većini i ako smatraju da nešto može da našteti broju glasova koje mogu dobiti na izborima – oni će apsolutno birati pravac kom ta grupa ljuda ide, makar bio u potpunosti štetan za društvo u cjelini. Populisti uvijek prihvate ono što nosi glasove jer je to politička matematika, ali ne samo predsjednik Dodik, nego svi političari u BiH – neće javno pričati o temi koja ne odgovara većini i to će nas skupo koštati za budućnost – kaže Zagajac Kisin.
I Puhalo misli da je ta podrška podilaženje javnosti bez obzira što bi definicija femicida u zakonu trebala smanjiti broj ubistava žena ili slučajeva femicida.
Tom definicijom, dodaje Puhalo, pravosuđe će imati na šta da se pozove i način da direktno sankcioniše počinitelje. Takođe će biti uspostavljena i jasna statistika koja je osnov za kreiranje odgovornih politika ili mjerenje ekfikasnosti postojećih politika.
Nacrt štiti ne samo žene, nego širi krug lica
Koaliciju organizacija čine Društvo prijatelja manastira Hilandara, Kolo srpskih sestara, Krjaiški kulturni centar Sveti Sava, Ravnogorski pokret otadžbine srpske – okrug Krajina, Srpski narodni porket – Izbor je naš, Srpsko sabranje Baštionik, Udruženje građana Jadovno 1941. Udruženje guslara i epskih pjesnika Starac Vujadin, Udruženje porodica sa 4 i više djece grada Banjaluka, Fondacija Mir Božiji, Fondacija Za porodicu, Humanitarno udruženje žena Duga, Društvo nastavnika srpskog jezika i književnosti, Udruženje građana Roditelji za prava djece, Konzervativni klub, Udruženje građana Podkozarje kroz vrijeme, SPKD Prosvjeta OO Kozarska Dubica, Pravoslavno humanitarno udruženje Sveti Sava, Udruženje građana Sveti Vasilije Ostroški, SPKD Prosvjeta OO Srebrenica, Zadužbina Knez Miroslav Humski. Kao vodeća organizacija istakla se Roditelji ZA prava djece iz Bijeljine koju predstavljaju pravnica Jelena Sarafijan i profesorica srpskog jezika i književnosti Nada Ponjević iz Banja Luke.
Zabrana abortusa, protjerivanje pripadnika LGBTIQ+
Do sada smo ih mogli čuti da se zalažu protiv obavezne vakcinancije, za zabranu abortusa, za protjerivanje pripadnika LGBTIQ+ zajednice – u martu prošle godine su oni tražili od MUP RS da zabrane obilježavanje IDAHOBiH-a u Banjaluci kada su aktivisti fizički napadnuti, a predsjednik RS najavio zabranu ulaska pripadnicima LGBTIQ+ u škole i slično.
Prema dostupnim informacijama povezani su sa organizacijama iz Srbije koje imaju istu agendu i često zajedno organizuju skupove.
Šta termin zaista znači?
Za portal interview.ba Sarafijan objašnjava da se Udruženje Roditelji ZA prava djece zalaže za zaštitu svih članova porodice.
– Nacrt zakona je problematičan, između ostalog, jer se pojavljuju strani termini koji su nepoznati u našem pravnom sistemu. Femicid se pojavljuje kao termin koji treba da zaštiti žene, a ni jedan termin ne štiti nikoga ako ga ne prati neka primjenjiva praksa. Uz to, mi ne znamo šta taj termin zaista znači. Femicid u samom obrazloženju Nacrta ovog zakona stoji uz sintagmu rodno zasnovano nasilje i mi smo reagovali na to jer rodno zasnovano nasilje nema veze sa zaštitom žena kao biološkim polom, nego se temelji na rodovima koji su društveni konstruktu i to otvara novi aspekt odnosa u porodici koji mi nemamo definisan niti jednim drugim aktom, pa ni Ustavom. Na ovaj način u porodično zakonodavstvo u kome sada stoji da je brak zajednica muškarca i žene uvode se novi pojmovi, te se članovima porodice smatraju i lica koja prema vežećim propisima nisu članovi porodice. Javnost mora da zna šta ozakonjujemo i koju vrstu zaštite i kojim licima pružamo jer na ovaj način to nije samo zaštita žena. S druge strane mi ovim zakonom porodicu predstavljaju kao najnasilniju ćeliju društva, a nasilje je svuda oko nas – kaže Sarafijan.
Ona naglašava da udruženja koja su tražila povlačenje ovog Nacrta zakona ne žele da se u porodične odnose uvode instituti koji su strani porodičnom zakonodavstvu i ne vode ka zaštiti žena nego šireg kruga lica koja prema važećim propisima nisu članovi porodice.