Oko izbora trase autoputa Beograd-Sarajevo ne svađaju se samo dva entiteta nego i dva regionalna, multietnička i multipartijska saveza: čelnici Bijeljine, Tuzle, Brčkog, iz različitih partija i naroda, izričito traže da trasa autoputa Beograd-Sarajevo ide preko tih opština, no to isto traži i multietnički neformalni savez opština Goražde, Višegrad, Pale. . . pa se konačni izbor trase u ovom trenutku čini kao nemoguća misija.
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH je prihvatio prijedlog zamjenika predsjedavajuće Predstavničkog doma PS BiH Mladena Bosića (SDS) da se u dnevni red uvrsti i Deklaracija o kriterijima za definisanje trase budućeg autoputa između Beograda i Sarajeva.
Bosić je, obrazlažući svoj prijedlog, kazao da je deklaracija politički neutralna i pokušava da skrene pažnju da prilikom određivanja gdje će se novac građana investirati moraju biti uvaženi kriterijumi koji su jasni, egzaktni i lako dokazivi.
"U ovom slučaju stvorena je politička volja u bilateralnim ili trilateralnim susretima između izvršnih vlasti BiH i Republike Srbije, u to se uključila i Republika Turska koja je obećala da će finansijski pomoći izgradnju i povezivanje Sarajeva i Beograda", kazao je Bosić.
Napomenuo je da će veza između ta dva grada postojati na razne načine, preko koridora Vc i na druge načine, „ali važnost ovog povezivanja je i u unutrašnjem saobraćaju, odnosno u povezivanju gradova, regija, privrede unutar države“.
Bosić kaže da bi ta trasa trebala da ide putem Beograd – Bijeljina – Brčko – Tuzla - Sarajevo.
"Ovaj prijedlog deklaracije nije protiv bilo koje druge trase", naveo je Bosić, čiji prijedlog trase preko Bijeljine, Brčkog i Tuzle nailazi na snažnu podršku partijske baze SDS-a u Semberiji, ali i na oštro protivljenje partijske baze u Istočnom Sarajevu.
Ali, danas je iz Gradskog odbora Srpske demokratske stranke Istočno Sarajevo poručeno da će insistirati da trasa brze ceste Beograd - Sarajevo vodi preko Istočnog Sarajeva, jer to smatraju jedinom šansom za privredni i ekonomski razvoj grada.
Iz ovog odbora navode da se ne smiju zanemariti interesi i stavovi građana Istočnog Sarajeva, najzaslužnijih za stvaranje Republike Srpske.
Gradski odbor SDS-a ističe da bi Istočno Sarajevo tako bilo u prilici da razvija turizam kao jedinu razvojnu šansu, te napominje da razvoj jedne regije nije moguć bez odgovarajuće putne infrastrukture.
U saopštenju je napomenuto da je i Predsjedništvo Gradskog odbora SDS-a Istočno Sarajevo izričito pri stavu da nova trasa puta Sarajevo-Beograd ide preko Istočnog Sarajeva, koje je simbol stvaranja Republike Srpske.
"Vlada Republike Srpske proteklih godina nije radila ništa na poboljšanju infrastrukture i puteva u našoj regiji da bi građane istočnog dijela Republike Srpske povezala sa maticom Srbijom", tvrde u Gradskom odboru SDS-a Istočno Sarajevo.
Identična podjela stranačke baze oko izbora trase, evidentna je i unutar SDP-a. Gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović organizovao je nedavno sastanak s čelnicima nekoliko opština Tuzlanskog kantona i Semberije na kojem je zauzet stav kako trasa autoputa treba ići preko Bijeljine, Brčkog i Tuzle.
"Snaga ovog prijedloga je demografska snaga, radi se o 1.500.000 ljudi. Naša je snaga u ekonomiji, to je ekonomski najpotentniji dio, radi se i o transportu roba. Ovo je nešto što integriše BiH, tu su tri entiteta i tri i više nacija i to najmnogoljudniji dio. Naša je potreba da se taj prostor brže razvija, jer taj bi prostor, da je bolje povezan puno pomogao ostalim dijelovima BiH", rekao je Imamović.
No, njegove partijske kolege u Goraždu misle drukčije. Juče su poslanici SDP-a koji čine opoziciju u Skupštini BPK Goražde pozvali „na zajedničko djelovanje i jedinstven stav o brzoj cesti Beograd – Sarajevo nakon što je u Skupštini BPK Goražde pokrenuta inicijativa da se u Goraždu organizuje zajednički sastanak svih relevantnih aktera da se iz ovog dijela BIH pošalje jasna poruka o potrebi da trasa puta Sarajevo -Beograd prolazi kroz ovo područje“!
Unutarstanačka podjela u SDP-u i SDS-u oko izbora trase, na sličan je način prisutna i u svim drugim partijama. Tako su možda i po prvi put nakon rata regionalni interesi nadvladali etničke podjele.
(SB)
