Krajem prošle godine Savjet ministara BiH entitetskim vladama prebacio je oko sedam miliona maraka za rekonstrukciju puteva. Najveći dio tog novca trebalo je da bude iskorišćen za rekonstrukciju putne komunikacije Vraca - Trebević, ali do danas nije urađen ni metar.
"Gdje su pare?", pitaju građani, ali i turistički radnici koji su uložili značajna sredstva na Trebeviću.
Na području Trebevića, jedne od četiri od olimpijske planine u BiH, turizam je poslednjih godina u ekspanziji. Brojni privredni subjekti uložili su značajna sredstva, zaposlili stotine radnika, plaćaju poreze i dopinose, ali od vlasti koje ubiru te poreze nisu dobili ništa.
Najkritičnija je putna komunikacija izgrađena u doba Austrougarske. Prije pola godine Savjet ministara BiH entitetskim vladama prebacio je oko sedam miliona maraka, ali radovi na rekonstrukciji puta Vraca - Trebević još nisu počeli.
"Građevinska sezona je počela prije dva mjeseca", upozorava Igor Stajić, upravnik jednog turističkog objekta na Trebeviću i dodaje da su im obećali da će radovi početi u aprilu.
"Ništa se ne dešava. Da li čekaju izbore pa da nam zamažu oči sa nekoliko zakrpljenih rupa? Nas zanima gdje su te pare. Gdje su pare od poreza koje mi plaćamo? Izgleda da je nekome u interesu da nas koči u razvoju", ističe Stajić.
Stefan Kapor, vlasnik ugostiteljskog objekta na Trebeviću, smatra da je sve to sramota.
"Ovo je 21. vijek a mi se patimo sa putnom komunikacijom umjesto da pričamo o razvoju turizma,izgradnji novih sadržaja,da pravimo igrališta,trim staze i slično. Sramota."
Slično govore i ostali turistički radnici sa Trebevića.
Pitaju se zašto nekome smeta razvoj ove planine? Zašto sprečavaju otvaranje novih radnih mjesta i punjenje budžeta raznih nivoa vlasti kroz poreze koje oni redovno plaćaju?
Svi ističu da je obaveza vlasti, kantonalnih i entitetskih da ulažu u infrastrukturu.
Nažalost, od nekoliko nivoa vlasti u čije budžete se sliva novac sa Trebevića samo je opština Istočni Stari Grad do sada ulagala u infrastrukturu i to znatno više nego što su im finnsijske mogućnosti, jer spadaju u izrazito nerazvijene opštine Republike Srpske.
Trebević je od Istočnog Sarajeva i Sarajeva udaljen 15-ak kilometara i omiljeno je izletište stanovnika ova dva grada, ali i turista iz drugih krajeva BiH, pa i stranaca.
Međutim, put do Trebevića na kojem gosti rizikuju da unište automobile kojima dolaze, na nekoliko mjesta se presjeca entiteska linija, odnosno dio je u Federaciji, a dio u Srpskoj. To je, navodno, jedan od razloga što se ne počinje sa gradnjom puta, jer dva entiteta ne mogu da se dogovore kad će ko i kako graditi.
"Kako su se mogli dogovoriti oko povećanja akciza na gorivo", pita Igor Stajić, turistički radnik sa Trebevića i podsjeća da novac od tih akciza treba da bude iskorišćen za izgradnju puteva.
Na dijelu Trebevića koji pripada Federaciji turistički radnici imaju dodatni problem. Taj dio je proglašen zaštićenim parkom prirode, pa ne mogu ni vlastitim sredstvima urediti okolinu, odnosno izgraditi biciklističke staze, staze za pješake i slične sadržaje.
(BN televizija)
