Drastičan pad dionica koji je svoj vrhunac doživio u ponedjeljak kada je prvo u SAD-u, a zatim i u ostatku svijeta, došlo do strmoglavog pada berzi. Ipak, BiH je postala iznimka u tom slučaju i njena berza je ostala jedna od dvije stabilne u Europi.
Riječ je o strmoglavom padu svih berzi koji još uvijek niko ne može objasniti, a to je najveći pad u posljednjih nekoliko godina. I dok jedni smatraju da kriza dolazi ranije, a drugi da je riječ o normalnoj korekciji cijena dionica, ekomomski analitičari ističu da BiH ne mora brinuti o takvim stvarima, barem zasad.
Naime, SAD, Europa i Azija prema bilježenjima brokerske Intercapital nalaze se u crvenom ili ljubičastom intervalu, zbog drastičnog pada berzi, a Hrvatska, Rumunija i Bugarska imaju najveći pad u Europi. U zelenom, pozitivnom spektru poslovanja ostale su jedino BiH i Slovačka.
“Tržište kapitala u Bosni i Hercegovini, kao i većina drugih malih tranzicijskih tržišta, nije u dovoljnoj mjeri povezano sa međunarodnim tržištima da bi se turbulencije koje su zabilježene početkom ove sedmice prelile i na domaće tržište”, pojasnio je za Radiosarajevo.ba izvršni direktor Sarajevske berze (SASE) Almir Mirica.
To praktično znači da dionice u BiH premalo zavise od onih u ostatku svijeta, te je potrebna mnogo veća kriza kako bi se ona osjetila na tržištu naše zemlje. Ipak, brojni analitičari zabrinuti su jer ne mogu sa sigurnošču utvrditi pad dionica širom svijeta.
“Drastični pad glavnih američkih indeksa, koji je započeo u petak prošle sedmice, dostigao je vrhunac u ponedjeljak. Dow Jones Industrial je dostigao najveći pad u svojoj historiji, a kao reakcija na vijesti s američkih tržišta došlo je do pada japanskog Nikkei indeksa, njemačkog DAX-a, ali brojnih drugih indeksa. Analitičari još nisu sigurni šta je uzrok naglog pada indeksa u SAD-u.
Jedina vijest vrijedna pomena je bila objava podataka o nezaposlenosti u SAD, prema kojima je došlo do pada stope nezaposlenosti i početka rasta ličnog dohotka. Analitičari smatraju da je ovo kod investitora izazvalo strah od inflatornih pritisaka, koji bi uzrokovali (brže) povećanje kamatnih stopa od strane američke centralne . Ovo bi svakako označilo kraj ere jeftinog za tržište kapitala, što je neke investitore ponukalo da realizuju svoju kapitalnu dobit”, pojasnio nam je direktor Mirica.
Dodao je kako je, ipak, do smirivanja situacije došlo već naredni dan, te da iako nisu nadoknađeni gubici indeksa trgovanje je bilo generalno optimističnije.
Ironično, brojni analitičari pojašnjavaju kako je do pada dionica, odnosno berzi došlo zbog poboljašnja rada privrede, zbog čega su se mnogi zabrinuli da bi uskoro moglo doći do neke velike finansijske krize, poput one iz 2008. i 2009. godine.
To je izazvalo i ozbiljne reakcije nadležnih organa koji istražuju sve uzroke pada, ali moguće kretanje berzi u narednom periodu.
“Kao što tržište brzo padne, tako brzo se može i oporaviti. U prosjeku je potrebno oko pet mjeseci da se pad od 10 do 20 posto vrati na početno stanje, isto toliko je potrebno i da padne”, objasnio je Sam Stovall, investicijski strateg.
(radiosarajevo)