 kao ni iz Aramca (Saudijska Arabija) nisu željeli komentira){kind=link}
Foto: aramco.com
Dvije globalne kompanije osnovale zajedničku firmu u BiH, ali s kojim ciljem? Ni iz Baosteela (Kina) kao ni iz Aramca (Saudijska Arabija) nisu željeli komentirati transakciju. Istovremeno i Vijeće ministara, kao i Dodik i Višković, donijeli odluke o približavanju Saudijcima.
Autor: A. Dučić/Fokus.ba
Kina je, udruženo sa Saudijskom Arabijom, s kojom uveliko radi na uspostavljanju novog svjetskog poretka, ponovo targetirala Bosnu i Hercegovinu. Kako saznaje Fokus, velike kompanije ove dvije države su nedavno u BiH pokrenule proceduru osnivanja zajedničke firme!
Jedan od krucijalnih koraka ka osnivanju zajedničkog privrednog društva odobrilo im je Konkurencijsko vijeće BiH. Rješenje je objavljeno u januaru u „Službenom glasniku BiH“.
Proizvodnja čelika
Naime, Konkurencijsko vijeće BiH, kako stoji u rješenju, odobrilo je privrednim subjektima, saudijskom naftnom gigantu Saudi Arabian Oil Company (Aramco) i jednom od najvećih svjetskih proizvođača čelika kompaniji Baoshan Iron& Steel Ltd. (Baosteel) iz Kine, koncentraciju na tržištima proizvodnje i prodaje teških čeličnih ploča i proizvodnje i prodaje direktno reduciranog željeza u Bosni i Hercegovini.
U rješenju se navodi da se njima u osnivanju privrednog društva u BiH pridružuje i državni fond Kraljevine Saudijske Arabije Public Investment Fund Tower, King Abdullah Financial District. Većinski vlasnik nove firme u BiH bi, prema ovom rješenju, s 50 posto bili Kinezi, dok bi saudijski naftni gignat i fond imali po 25 posto udjela u toj firmi.
Međutim, pojedini dijelovi ovog rješenja Konkurencijskog vijeća ukazuju na niz nejasnoća kada je riječ o djelovanju budućeg zajedničkog privrednog društva Kine i Saudijske Arabije u našoj zemlji.
Naime, navedene kompanije su Konkurencijskom vijeću, kako stoji u rješenju, morale dokazati da su, svaka od njih, imale prihod ostvaren prodajom robe ili usluga na tržištu BiH u iznosu najmanje osam miliona KM.
Faksimil objavljenog rješenja Konkurencijskog vijeća
Međutim, u drugom dijelu rješenja stoji kako su podnosioci prijave predložili da tačna definicija relevantnog tržišta ostane otvorena, “s obzirom da planirano zajedničko ulaganje neće imati efekta na konkurenciju u Bosni i Hercegovini, odnosno da niko od učesnika koncentracije nema aktivnosti u Bosni i Hercegovini, a koje su značajne za predloženu transakciju”.
Na ovom mjestu se postavlja pitanje kako su mogli ostvariti minimalni prihod od osam miliona na bh. tržištu ukoliko na njemu nisu imali aktivnosti.
Ipak, stoji dalje u rješenju, zbog odredbi Zakona koje se odnose na definiranje relevantnog tržišta, podnosioci prijave predložili su da se relevantno tržište proizvoda definira kao proizvodnja i prodaja teških čeličnih ploča, te proizvodnja i prodaja direktno reduciranog željeza.
Zajedničko društvo
Dodatno, u rješenju Konkurencijskog vijeća stoji da, iako se predmetna prijava odnosi na zajedničko ulaganje koje neće imati efekta na konkurenciju u BiH, te koje neće (barem za sada, op.a.) učestvovati na tržištu BiH, prilikom čega će to imati efekat na tržištima u Kraljevini Saudijskoj Arabiji i regiji Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, Konkurencijsko vijeće je temeljem relevantnih odredbi Zakona i Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, odnosno uzevši u obzir opseg Zakona o konkurenciji, kao relevantno geografsko tržište predmetne koncentracije utvrdilo tržište BiH.
U Konkurencijskom vijeću BiH su izričiti da ovo zajedničko privredno društvo formirano u BiH neće učestvovati na tržištu BiH. U odgovoru za naš portal navode da će imati učinak na tržištima u Saudijskoj Arabiji i regiji Bliskog istoka i Sjeverne Afrike.
– No na osnovu relevantnih odredbi Zakona o konkurenciji i Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, kao relevantno geografsko tržište predmetne koncentracije određeno je tržište Bosne i Hercegovine – ističu iz Konkurencijskog vijeća.
Istovremeno su istaknuli da zavisna društva učesnika koncentracije, ne otkrivši koja, ostvaruju prihode u Bosni i Hercegovini, te na taj način prelaze godišnji prihodovni prag za prijavu koncentracije.
Pravni zastupnik navedenih kompanija iz Kine i Saudijske Arabije Nihad Sijerčić nam nije mogao dati odgovore na niz pitanja.
– Kako nismo ovlašteni za davanje komentara, proslijedili smo Vaš upit klijentima i oni su nas obavijestili da ne žele komentirati svoju transakciju – kazao je Sijerčić.
Zanimljivo je i to da je u rješenju Konkurencijskog vijeća BiH skraćeni naziv saudijske kompanije svaki put pogrešno napisan. Umjesto Aramco u ovom rješenju stoji naziv Armaco. Iako se radi o tipfeleru, ostaje da se vidi da li će pogrešno ispisan naziv jednog od subjekata imati posljedice u daljnjem procesu registracije privrednog društva u BiH.
Prije nego analiziramo globalne zajedničke poteze Kine i Saudijske Arabije usmjerene ka slabljenju položaja Sjedinjenih Američkih Država, potrebno je naglasiti da se, uporedo s navedenim rješenjem Konkurencijskog vijeća BiH, i na bh. političkoj sceni u posljednjim sedmica odigralo nekoliko zanimljivih događaja.
Naime, Vijeće ministara BiH je na sjednici 11. januara, svega nekoliko dana nakon objave odluke Konkurencijskog vijeća, na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova, izmijenilo Odluku o vizama, kojom se u BiH privremeno ukida vizni režim za državljane Saudijske Arabije.
Predsjednik RS-a Milorad Dodik i premijer RS-a Radovan Višković 9. februara održali su sastanak s gradonačelnicima, načelnicima i direktorima javnih preduzeća kojima su predstavili mogućnosti saradnje sa Saudijskim fondom za razvoj. Višković je kazao da im je Saudijski fond važan “jer nema limit za izdvajanje kredita”.
Dodik širom otvorio vrata
Kao što je poznato, RS je na čelu s Dodikom uveliko širom otvorio vrata kineskim investicijama pristajući na to da se pojedini ugovori koji su teški i po nekoliko stotina miliona KM drže podalje od javnosti, a o čemu je pisao i Fokus.ba.
Foto: Instagram
S obzirom na sve nabrojano, opravdano se postavlja pitanje da li će u doglednoj budućnosti u BiH, osim već prisutnog kineskog malignog utjecaja, uslijediti i udruženi kinesko-saudijski utjecaj. Posebno ako se uzmu u obzir globalna dešavanja.
Naime, Kina i Saudijska Arabija su od 2022. počele, dosta agresivno, sa strateškim pozicioniranjem u svijetu. Prvo na bilateralnom nivou, a onda i konkretnim ekonomskim potezima na području zaljeva odnosno Saudijske Arabije, a onda i Kine.
U maju 2023. su upravo dvije kompanije koje sada osnivaju firmu u BiH, Aramco i Baosteel potpisali ugovor za izgradnju fabrike “zelenog čelika”. U igri ove investicije teške više od dvije milijarde dolara je i spomenuti saudijski fond koji se pridružio i osnivanju firme u BiH. Navedeni projekat se oslanja na famoznu kinesku inicijativu “Pojas i put”.
Dodatno, Kina je u martu prošle godine posredovala u sporazumu između regionalnih rivala Saudijske Arabije i Irana o obnavljanju potpunih diplomatskih odnosa, što bi, cijeni se, moglo otvoriti put Kini da proširi svoj utjecaj na Bliskom istoku.
Saudijska Arabija postala glavni dobavljač nafte za Kinu
Potrebno je naglasiti da je u međuvremenu Saudijska Arabija postala glavni dobavljač nafte za Kinu, dok je Peking postao glavni ekonomski partner Saudijske Arabije.
Krajem januara ove godine Saudijska Arabija postala je nova članica međuvladine organizacije BRICS u kojoj je već bio njen strateški partner Kina, zajedno s Brazilom Rusijom, Indijom i Južnom Afrikom. Saudijskoj Arabiji su se kao nove članice pridružili i Egipat, Etiopija, Iran i Ujedinjeni Arapski Emirati.
Ovaj savez, koji je pod dominantnim utjecajem Rusije, ali i Kine, osnovan radi slamanja dominacije Zapada, kao i zauzimanja novih tržišta.
Ugledni američki vanjskopolitički magazine “The Diplomat“ analizirao je implikacije saveza Kine i Saudijske Arabije, a posebno kroz prizmu napada Hamasa u Izraelu i genocidne odmazde Izraela na Palestinu.
Kako se navodi, Kina vrlo nemušto balansira, pokušavajući prije svega da Iran, svog strateškog partnera na Srednjem istoku, dalje drži od ovih dešavanja. Također, navodi se da, uprkos ovim vezama s Kinom, malo je vjerovatno da će se Saudijska Arabija odreći svojih bliskih političkih i strateških odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Ako bi sukob Izrael – Hamas eskalirao, navodi se u ovoj analizi, Saudijska Arabija će tražiti zaštitu od Sjedinjenih Američkih Država, jer ostaje glavno vojno prisustvo na Bliskom istoku.
