Regulativa Evropskog parlamenta omogućit će autorima da zahtijevaju kompenzaciju za objavljivanje njihovog sadržaja.
Tehnološke platforme i internet aktivisti podigli su danas glas protiv odluke Evropskog parlamenta o reformi regulative o zaštiti autorskih prava, što će autorima video snimaka, muzičkih numera, proizvođačima vijesti i vlasnicima drugih prava omogućiti da zahtijevaju kompenzaciju za objavljivanje njihovog sadržaja online.
“Evropski zakonodavci su odlučili da, uprkos velikom negodovanju javnosti, podrže ‘filtriranje’ interneta u korist velikih preduzeća iz muzičke i izdavačke industrije”, tvrdi Siada El Ramly, generalna direktorica Evropske asocijacije internet platformi, koja okuplja i kompanije kao što su Facebook i Google.
Takve tvrdnje, o navodnom filtriranju interneta protivnici izmjena su iznosili i prije odluke EP, a internet aktivista i članica EP Julija Reda je i danas rekla da je odluka “zadala udarac slobodnom i otvorenom internetu” i da Evropski parlament stavlja “profit korporacija ispred slobode govora”, prenosi njujorška agencija Bloomberg.
S druge strane, pristalice ovih reformi su prezadovoljne odlukom EP, pa tako predsjednik Evropskog udruženja autorskih grupa (GESAC) Anders Lassen kaže da “današnji dan predstavlja pobjedu za Evropu i za njenu nezavisnost od nekolicine tehnoloških giganata koji su profitirali od zastarjelog zakona”.
Zaštita ljudskih prava
Najnoviji propisi će, kako dodaje, najzad osigurati “oruđa koja će osigurati pravednu naknadu koju su autori i tražili”.
Današnja odluka EP uslijedila je nakon višemjesečne žestoke kampanje i agresivnog lobiranja, ali i “bitke” između izdavača i tehnoloških kompanija, kao i uzajamnih optužbi za obmanjivanje zakonodavaca, navodi njujorška agencija.
Evropski parlament je ranije danas usvojio prijedlog reforme regulative o zaštiti autorskih prava u eri interneta, čime je zatvorio poglavlje intenzivne lobističke bitke koju su internet giganti i njihove pristalice vodili protiv novinskih agencija i medijskih grupa, kao i muzičke i filmske industrije, koji su inicirali te izmjene.
Prijedlog reforme sada ide u dalju proceduru, a konačno glasanje planirano je za januar 2019, nakon čega će članice Evropske unije odlučiti kako da te izmjene unesu u vlastita nacionalna zakonodavstva.
Inicijativu za izmjene zakona o autorskim pravima, koju su u Briselu popularno nazvali inicijativom protiv GAFA, jer se odnosi na četiri globalne internet platforme, odnosno pretraživača – Google, Apple, Facebook i Amazon – potpisali su i direktori 18 evropskih novinskih agencija, uključujući Tanjug, s ciljem da se internet “giganti” obavežu da dio prihoda plate novinskim agencijama, čiji sadržaj sada besplatno koriste.
Dijeliti prihode
Prema izmjenama zakona, oni će morati da dijele jedan dio prihoda sa autorima sadržaja.
Evropski parlament je, da podsjetimo, u julu odbacio prijedlog izmjene tog zakona i vratio ga na doradu, iako je on prethodno dobio podršku nadležnog parlamentarnog odbora.
Jedan od dijelova prijedloga izmjena zakona oko kojeg su se najviše “lomila koplja” odnosi se na član 11, prema kojem će internet kompanije morati da plaćaju takozvani “porez na linkove”, što znači da će morati da plaćaju prije svega agencijama, novinama i časopisima objavljivanje njihovih naslova, fotografija i tekstova na svojim sajtovima
Druga “osporavana” tačka je član 13, koji predviđa obavezu tehnoloških platformi da “filtriraju” sadržaje koje ljudi postavljaju na njih i da provjere da li je došlo do kršenja autorskih prava.
Izvor: Agencije