fbpx

U posljednjih 40 godina u Evropi nestalo 600 miliona ptica

ptice

 Foto: Pixabay

Za 40 godina u Evropi je nestalo 600 miliona jedinki divljih ptica od čega 237 miliona vrabaca pokućara navodi se u novoj studiji o pticama gnjezdaricama u EU, prenosi danas Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Pored vrabaca navodi se da je nestalo 97 miliona žute pliske, i po 75 miliona čvoraka i poljskih ševa.

Kako se navodi među pticama gnezdaricama u Evropskoj uniji za 40 godina nestala je svaka šesta ptica.

U istraživanju naučnici koji čine međunarodni tim saradnika iz Britanskog kraljevskog društva za zaštitu ptica (RSPB), BirdLife International i Češkog ornitološkog društva analizirali su podatke za 378 od 455 vrsta ptica koje se gnijezde u zemljama Evropske unije.

Autori procijenjuju ukupni pad populacija između 17 i 19 posto, što predstavlja gubitak koj iznosi između 560 i 620 miliona jedinki ptica.

Navodi se da je u realnosti izgubljeno čak 900 miliona jedinki, što je umanjeno za povećanje populacija određenih vrsta od oko 340 miliona jedinki.

Studija je sastavljena na osnovu podataka iz Evropskog popisa običnih ptica, kao i podataka redovnih izveštaja država članica u skladu sa Direktivom o pticama EU.

Od 1980. godine izgubljena je polovina ukupne populacije nekada sveprisutni vrabac pokućar, a poljski vrabac izgubio je oko 30 miliona jedinki.

Kako se navodi obje vrste pogođene su promjenama u politikama koje se tiču poljoprivrede, a broj vrabaca pokućara je opao i u urbanim sredinama.

Najviše ptica nestalo je u poljoprivrednim predijelima odnosno na travnatim staništima.

Ističe se da je veliki dio ovog pada broja ptica bio u Evropi 1980-ih i 1990-ih godina, dok je stopa opadanja povoljnija u prethodnoj deceniji, i primjećuje da je to rezultat više donesenih zakona EU o pticama.

Naučna saradnica RSPB i glavna autorka studije Fiona Burns rekla je da je studija poziv na buđenje za veoma realnu pretnju od izumiranja i "Tihog proljeća“.

"Mi u potpunosti podržavamo kreiranje snažnog dogovora koji bi očuvanje stavljao ispred i u središte svih globalnih planova“, istakla je ona.

Burns je ocijenila da je potrebna akcija čitavog društva da se zajedno uhvatili u koštac sa krizom prirode i klime.

"To znači povećanje obima i ambicije poljoprivrednih reformi, zaštite vrsta, održivog šumarstva i ribarstva i brzo širenje mreže zaštićenih područja“, rekla je ona.

Privremena šefica sektora zaštite iz BirdLife Europe Ana Staneva ocijenila je da je izvještaj glasno i jasno pokazao da priroda pali alarm za uzbunu.

"Iako je zaštita ptica koje su već rijetke ili ugrožene rezultirala nekim uspješnim oporavcima, čini se da to nije dovoljno za održavanje populacija vrsta koje smatramo brojnim“, rekla je ona.