fbpx

Moji ljudi žive u Amazoniji 6000 godina: Morate nas slušati

TXAI SURUI 5

 Txai Suruí   (Photo: Gabriel Uchida)

Kako se planeta zagrijava i bioraznolikost propada, oni koji potiču i profitiraju od uništavanja Zemlje moraju biti optuženi za ekocid

Sve što znam i volim o prirodi prenijeli su mi moji preci.

Autorica: Txai Suruí

Imam samo 25 godina, ali moj narod živi u amazonskoj prašumi najmanje 6000 godina. Slijedim naše drevne tradicije koje nam omogućuju život u skladu s prirodom i zaštitu prašume u kojoj živimo.

Kad korporacije pogledaju moj dom u amazonskoj prašumi, oni ne vide zamršenost korijenja drveća, i način na koji se probijaju iz bogatog tla. Ne obraćaju pažnju na zvuk kapi kiše dok udara o lišće, malo i veliko. Oni ne vide zemlju sposobnu za održavanje života na Zemlji, zemlju koja treba zaštitu, zemlju koja je sveta. Umjesto toga, vide robu.

Danas, misija mog naroda da zaštiti prirodu postaje nemoguća. Klima se ubrzano zagrijava, životinje nestaju, a cvijeće više ne cvjeta kao prije.

A kada pokušavamo zaštititi svoj okoliš od moćnika, bivamo napadnuiti, maltretirani, a ponekad čak i ubijeni.

Moj prijatelj iz djetinjstva, Ari Uru-eu-wau-wau, ubijen je jer je štitio šume od ilegalnih sječa, farmera i rudara. Njegova je priča podijeljena u dokumentarcu pod nazivom The Territory. Koproducirao ga je domorodački narod Uru-Eu-Wau-Wau, a opisuje njihovu borbu za odbranu zemlje na kojoj su Ari i njegovi preci živjeli oduvijek.

Ubistvo britanskog novinara Doma Phillipsa i stručnjaka za domorodce Brune Pereire u Amazoniji nije izolovan slučaj. Tragedija je da ima još ovakvih slučajeva..

Moj suprug je također novinar sa sjedištem u Amazonu i primao je prijetnje smrću zbog izvještavanja o nezakonitim aktivnostima. Moj otac, moja majka i mnogi moji prijatelji također se suočavaju s redovitim zastrašivanjem i prijetnjama jer brane zemlju svojih predaka.

Pravda koju tražimo proteže se dalje od onih koji drže oružje kojim ubijaju branitelje Zemlje. Želimo da brazilski čelnici, čiji postupci ili nedostaci dopuštaju ovo nasilje da se raširi, također odgovaraju za to.

Otkako je predsjednik Jair Bolsonaro preuzeo dužnost u Brazilu prije tri godine, njegova je administracija kao prioritet postavila slabljenje zaštite okoliša. Vladina agencija koja je trebala štititi prava starosjedilačkih naroda, okrenula se protiv nas. To je rezultiralo mračnim rekordima krčenja šuma u Brazilu.

Uprkos vladinim obećanjima na Cop26 da će prekinuti i poništiti deforestaciju do 2030., brazilska Amazonija zabilježila je skok deforestacije od 64% u prva tri mjeseca 2022. u usporedbi s prethodnom godinom – što je već bilo više u odnosu na prethodnu godinu.

Iako se međunarodni pritisak kompanija i zemalja koje kupuju poljoprivredne proizvode iz Brazila povećao, ne možemo zanemariti činjenicu da nekoliko multinacionalnih korporacija još uvijek profitira od zakonodavstva protiv životna sredine i autohtonog stanovništva u Brazilu.

Zato je moj otac, veliki poglavica Almir Suruí, zajedno s poglavicom Raonijem Metuktireom iz naroda Kayapo, podnio službeni zahtjev Međunarodnom kaznenom sudu u Haagu prošle godine da istraži što se događa u Brazilu. Oni traže da odgovorni odgovaraju za zločine protiv čovječnosti.

Dok čekamo odluku, pitamo se: hoće li se naši dokazi uzeti za ozbiljno? Hoće li zemlje koje su obećale poštovati ​​ljudska prava i štititi Zemlju održati riječ? Koliko će ih još poginuti u besmislenom ratu protiv životne sredine prije nego što se stvari promijene?

I kao što moramo štititi prava ljudi, moramo braniti ekosisteme koji nas održavaju. Zato pozivam međunarodnu zajednicu da zatraži od Međunarodnog kaznenog suda da prizna zločin ekocida. Sudovi širom svijeta već dugo tvrde da se žele boriti protiv ekološkog kriminala. Sada imaju priliku pretvoriti svoje riječi u djela i prepoznati napade na moj dom u Amazoniji kao ono što jesu: ekocid.

Pitam svjetske vođe, posebno s globalnog sjevera: jeste li odustali od života na Zemlji? Zašto autohtoni narodi moraju štititi više od 80% svjetske bioraznolikosti s tako malo podrške dok bogati sanjaju o kolonizaciji drugih planeta?

Greške koje su nas dovele do ove klimatske krize teško su breme. Ali ne možete pobjeći od toga. Još se možemo boriti! Pridružite nam se i podržite branitelje autohtone zemlje.

Odgojena sam sa razumijevanjem da, kako bismo živjeli skladno na ovoj planeti, moramo slušati zvijezde, mjesec, vjetar, životinje i drveće. Moramo slušati Zemlju. Ona govori i njena poruka je jasna: nemamo vremena za gubljenje.

Txai Suruí je domorodačka aktivistkinja i liderka iz brazilske Amazonije. Vodi pokret domorodačke omladine iz  Rondônije i udruženje Kanindé, te je izvršna producentica nagrađivanog dokumentarca The Territory. 

climatechangenews.com

Prevod Impuls