fbpx

KLIMATSKA KRIZA: Poplava će biti sve više

poplave

Dok u Evropi presušuju najveće rijeke, Pakistan (opet) grca u poplavama. Vode je sve manje, naročito pitke, iako je padavina sve više. Sve češće se smjenjuju ekstremne padavine i ekstremne suše, a intervali nekadašnje normalnosti bivaju sve kraći. Ekosistemi su izbačeni iz ravnoteže, a to će uzrokovati i kratkoročne prirodne katastrofe i dugoročne probleme s proizvodnjom hrane.
Tekst– kratko i jasno naučno objašnjenje ubrzane smjene ekstrema – jest iz 2021. godine, ali i ova godina pokazuje da mu aktuelnosti ne manjka. @RiD

U julu 2021. godine svijet je gledao kako ekstremne padavine izazivaju poplave koje u Evropi odnose stoljetne kuće, u Aziji pokreću klizišta, a u Kini poplavljuju podzemne željeznice. U tom razaranju je poginulo više od 900 ljudi. Zapad Sjeverne Amerike borio se s požarima usred intenzivne suše koja utiče na snabdijevanje vodom i strujom.

piše: Mathew Barlow

S engleskog prevela: M. Evtov

Nepogodeizazvane vodom mogu biti izuzetno destruktivne, a učinak klimatskih promjena na ekstremne događaje izazvane vodom sve je očigledniji.

U međunarodnoj procjeni klime objavljenoj 9. avgusta 2021. godine, Međuvladin panel za klimatske promjene (eng. IPCC) upozorava da se hidrološki ciklus intenzivira i da će se još više intenzivirati kako se planeta zagrijava.

Ovaj Izvještaj, na kojem sam radio kao glavni autor, dokumentira porast ekstrema, kako vlažnih, uključujući intenzivnije padavine u većini regija, tako i suhih, uključujući suše na Mediteranu, jugozapadu Australije, jugozapadu Južne Amerike, zapadu Sjeverne Amerike i u Južnoj Africi.
Izvještaj pokazuje i to da će s budućim zagrijavanjem nastaviti rasti i ovi ekstremi, i vlažni i suhi.

Zašto se hidrološki ciklus intenzivira?

Voda u prirodi kruži između atmosfere, okeana, kopna i rezervoara smrznute vode. Voda može pasti u obliku kiše i snijega, prodrijeti u zemlju, teći vodenim tokovima, spojiti se s okeanom, smrznuti se ili ispariti nazad u atmosferu. Vodu biljke uzimaju iz zemlje i ona se opet oslobađa transpiracijom lišća.

ciklus vode foto NASA

Foto: NASA

Posljednjih decenija došlo je do ukupnog povećanja stopa padavina i isparavanja.

Hidrološki ciklus ili kruženje vode u prirodi intenziviraju brojni faktori, ali jedan od najvažnijih je taj što sve više temperature podižu i gornju granicu količine vlage u zraku, a to povećava mogućnost kiše.

Ovaj aspekt klimatskih promjena potvrđen je svim našim istraživanjima, koja god metoda da je korištena: prognoziran je na temelju elementarne fizike, prikazuje se na kompjuterskim modelima, a i već zabilježeni podaci pokazuju da se padavine intenziviraju s porastom temperature.

Razumijevanje ove i drugih promjena u hidrološkom ciklusu važno je ne samo radi pripreme za katastrofe. Voda je esencijalni resurs za sve ekosisteme i ljudska društva, a posebno za poljoprivredu.

Šta ovo znači za budućnost?

Intenziviranje hidrološkog ciklusa znači da će se povećati i vlažni i suhi ekstremi i opšta varijabilnost ciklusa, iako ne ravnomjerno širom svijeta.

Očekuje se da će se intenzitet padavina povećati na većini kopnenih područja, ali se najveći porast suše očekuje na Mediteranu, jugozapadu Južne Amerike i zapadu Sjeverne Amerike.

Globalno će se dnevna ekstremna količina padavina vjerovatno intenzivirati za oko 7% za svaki stepen Celzijusa porasta globalne temperature.

Kako globalne temperature rastu, osim ekstrema će se mijenjati i mnogi drugi važni aspekti hidrološkog ciklusa, uključujući otapanje planinskih glečera, smanjenje trajanja sezonskog snježnog pokrivača, ranije otapanje snijega i kontrastne promjene u monsunskim kišama u raznim regijama, što će uticati na vodne resurse milijardi ljudi.

Šta činiti?

Zajednički imenitelj svih ovih aspekata hidrološkog ciklusa: što su veće emisije stakleničkih plinova, to su njihovi učinci ozbiljniji.

IPCC ne daje političke preporuke nego naučne informacije potrebne za pažljivu procjenu političkih odluka. Rezultati pokazuju vjerojatne implikacije različitih izbora.

Naučni dokazi u izvještaju jasno govore svjetskim liderima da ograničavanje globalnog zagrijavanja na cilj Pariškog sporazuma od 1,5°C zahtijeva trenutno, brzo i znatno smanjenje emisija stakleničkih plinova.

Jasno je da je ozbiljnost učinaka klimatskih promjena usko povezana s emisijama stakleničkih plinova: smanjenjem emisija smanjiće se i učinci. Svaki je djelić stepena bitan.

IZVOR: FloodList

rijecidjelo.ba