fbpx

Investicije u hidroelektrane u regiji visokorizične, a BiH planira graditi 12 velikih brana

HE Jablanica foto EP BiH

(Foto: HE Jablanica - EP BiH)

Greenfield velike investicije u hidroelektrane širom jugoistočne Europe suočene su s velikim rizicima i niskim stopama realizacije, navodi se u novom izvještaju CEE Bankwatcha, EuroNatura, Riverwatcha i WWF Adrije, koje također ističe devet slučajeva visokorizičnih projekata. 

Iako je u posljednjem desetljeću širom regije izgrađeno na stotine malih hidroelektrana – koje su vrlo štetne za bioraznolikost – pokušaji izgradnje greenfield hidroelektrana većih od 10 MW uglavnom su bili neuspješni, a to je uspjelo samo Albaniji i Sloveniji.

Ranjivost na sušu, pravna pitanja, sve veći otpor javnosti i nedostatak finansiranja među činiocima su koji su zaustavili niz velikih hidroenergetskih projekata posljednjih godina, uključujući dva na rijeci Vjosa u Albaniji, dva u Nacionalnom parku Mavrovo u Sjevernoj Makedoniji i nekoliko na rijekama Morači i Vrbasu u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.

Hidroenergija, zajedno s ugljenom, tradicionalno ima veliku ulogu u jugoistočnoj Europi, ali klimatske promjene tu ulogu dovode u pitanje. Albanija je dodala oko 600 MW u velikim elektranama i još nekoliko stotina megavata u manjim elektranama od 2010., no prosječna proizvodnja hidroenergije jedva je porasla između 2010. i 2020. U Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Crnoj Gori, koje su dodale samo male hidroelektrane, prosječna proizvodnja čak je neznatno smanjena.

Nepokolebljive, regionalne vlade i komunalna poduzeća žele izgraditi još više velikih hidroelektrana. Bosna i Hercegovina je posebno ambiciozna, planirajući najmanje 12 velikih brana usprkos neuspjehu da dovrši niti jedno veliko greenfield postrojenje u posljednjem desetljeću.

Finansiranje je sve oskudnije jer su Europska investicijska banka, Europska banka za obnovu i razvoj i njemački KfW u posljednje vrijeme postali oprezniji, ostavljajući kineske i turske banke, kao i američku Međunarodnu finansijsku korporaciju za razvoj (DFC), među rijetkim voljnim kladiti se na tako rizičan sektor, izvještava Balakn Ebergy News.

Ipak, unatoč tome što su kineske tvrtke uključene u nekoliko projekata u Bosni i Hercegovini – uključujući HE Ulog na gornjoj Neretvi, niz od tri elektrane na Bistrici i potencijalno još tri elektrane na gornjoj Drini – jedino potvrđeno kinesko finansiranje je za kontroverznu elektranu Dabar od 160 MW, za koju je u januaru ove godine potpisan kredit Eximbanke od 180 miliona eura.

- Proizvodnja hidroenergije u regiji ide gore-dolje kao jo-jo zbog klimatskih promjena, zbog čega je uzaludno dodavanje novih brana. To je najočitije u zemljama poput Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore koje već prilično ovise o hidroenergiji. Krajnje je neshvatljivo da je Crna Gora krajem 2021. godine imala instaliranih samo 2,5 MW solarnih elektrana. Diverzifikacija obnovljivih izvora energije i ozbiljno povećanje energetske učinkovitosti su hitno potrebni., kaže Pippa Gallop iz CEE Bankwatch Networka.

Amelie Huber, Zaklada EuroNatur kosntatuje da ulagače u hidroenergiju i dalje mame mogućnosti besplatnog izvora energije koji je uvijek dostupan, ali hidroenergija je to odavno prestala biti: prekoračenje vremena i troškova je redoslijed dana, posebno kada je riječ o velikim hidroelektranama, a tok rijeke više nije pouzdan.

- Povrh toga, mora se uzeti u obzir vrlo negativan utjecaj hidroenergije na biološku raznolikost riječnih sistema. Zemlje čiji energetski sistemi ovise o hidroelektranama platit će visoku cijenu kako se utjecaji klimatskih promjena intenziviraju, a suše i poplave postaju sve češće, upozorava Huberova.

Ulrich Eichelmann iz Riverwatcha ocjenjuje da pored energetskih aspekata koji govore protiv pregrađivanja balkanskih rijeka, postoji i činjenica da su rijeke poput Neretve, Drine i drugih od nevjerovatne ekološke vrijednosti.

- Biste li se usudili uništiti posljednje stare šume za proizvodnju peleta? Učinili bismo isto s ovim preostalim netaknutim rijekama ako dopustimo da budu pregrađene. Srećom, ljudi sve više shvaćaju pravu vrijednost balkaskih rijeka i sve se više bore protiv projekata brana i pobjeđuju, kazao je Eichelmann.

indikator.ba