5 drevnih astronomski usklađenih spomenika
Foto: Jack B/Unsplash
Postoje brojni drevni spomenici koji svjedoče o ogromnom znanju o astronomiji koje su naši preci imali i koristili u praktične svrhe. U posljednjih nekoliko decenija, ova spoznaja potaknula je niz teorija koje nemaju naučnu podršku.
Na primjer, postoje drevna nalazišta koja pokazuju kako su ljudi nekada bili sposobni određivati vrijeme solsticija i ekvinocija, te pratiti promjene godišnjih doba. To se može vidjeti na primjerima kao što su Stonehenge u Engleskoj i Machu Picchu u Peruu.
Međutim, postoje i teorije koje izazivaju sumnju i skepsu među naučnicima. Takve teorije sugerišu da su određena poravnanja arheoloških nalazišta zapravo vrata prema zvijezdama. Ovo se posebno odnosi na tri piramide u Gizi u Egiptu. Postoji mnogo teorija vezanih za piramide u Gizi, ali većina ih je odbačena zbog nedostatka naučnih dokaza, piše Greek Reporter.Greek Reporter.
Posebno kontroverzan je poznati kompleks piramida u Gizi, koji uključuje tri glavne piramide – Piramidu Menkaurea, Piramidu Kefrena i Veliku piramidu u Gizi – te Sfingu koja se nalazi na tom području.
Konstrukcije koje su temeljene na proučavanju zvijezda imale su veliko kulturno značenje i igrale su važnu ulogu u organizaciji društava, kao i u njihovom društvenom i vjerskom životu. Ova mjesta služila su kao oznake za obilježavanje važnih datuma i okupljanje zajednice za zajedničke aktivnosti i vjerske obrede.
Drevni spomenici temeljeni na astronomiji: Kroz istoriju, ljudi su nastojali obilježavati promjene godišnjih doba. Solsticij i ekvinocij događaju se istovremeno širom svijeta, jer su vezani uz Zemljinu orbitu oko Sunca i njen nagib u odnosu na osu rotacije. Zbog toga su stari narodi gradili razne konstrukcije koje su im pomagale u određivanju i obilježavanju godišnjih doba.
Evo pet najpoznatijih arheoloških nalazišta koja su izgrađena s ciljem obilježavanja solsticija i ekvinocija, koristeći znanja astronomije.
Evo pet najpoznatijih arheoloških nalazišta koja su izgrađena s ciljem obilježavanja solsticija i ekvinocija, koristeći znanja astronomije.
1. Stonehenge
Stonehenge je vjerovatno najpoznatiji primjer drevnih građevina poravnatih sa zvijezdama. Svake godine, tokom ljetnog solsticija, hiljade ljudi putuje u Wiltshire u Engleskoj kako bi svjedočili kako masivne kamene strukture označavaju ovaj astronomski događaj.
Kamenje je postavljeno u kružnu formaciju oko 3000 godina prije Hrista, što ukazuje na duboko razumijevanje uticaja Sunca u formiranju godišnjih doba na Zemlji. Specifično, tokom izlaska Sunca na dan ljetnog solsticija, Sunce se izravno poravnava iznad petog kamena na ulazu spomenika, označavajući početak ljeta.
Uprkos brojnim istraživanjima, do danas nije poznato ko je izgradio ovaj impozantni praistorijski kameni spomenik, niti koja je njegova probitna svrha. Tokom godina, Stonehenge je postao predmet mnogih teorija i spekulacija, ali njegova stvarna namjena i dalje ostaje tajna obavijena velom mistike.
Foto: Jack B/Unsplash
2. Machu Picchu
Machu Picchu, poznat kao sveti grad Inka, izgrađen je na vrhu planine u Andama s predivnim pogledom na dolinu Urubamba u Peruu oko 1500. godine. Ovaj impresivan spomenik stoji kao simbol napredne Inka arhitekture i astronomije.
Na vrhu ove svete planine nalazi se ogroman kamen poznat kao Intihuatana, što u prijevodu znači “mjesto gdje se Sunce veže”. Ovaj kamen je precizno postavljen tako da svaki od njegovih uglova ukazuje na jednu od četiri kardinalne tačke – sjever, jug, istok i zapad. Također, postavljen je pod uglom od otprilike trinaest stepeni prema sjeveru, omogućavajući mu da tokom dana baca sjene.
Zanimljivo je da tačno u podne na dan proljetnog ili jesenskog ekvinocija, Sunce ne baca sjenu na ovaj kamen. Ovo omogućava precizno određivanje datuma oba ekvinocija. Značaj Intihuatanine preciznosti je ogroman, ne samo u smislu tehničke izrade, već i zbog njenog kulturnog i vjerskog značaja za Inke. Ovaj kamen simboliše sofisticiranu razinu znanja koju su Inke imale o astronomiji i prirodnim ciklusima, što je odigralo ključnu ulogu u njihovom društvenom i vjerskom životu.
Foto: Eddie Kiszka/Unsplash
3. Velika Sfinga i Kefrenova Piramida
U kompleksu piramida u Gizi u Egiptu, Velika Sfinga i Kefrenova piramida imaju poseban astronomski značaj povezan s ekvinocijima, iako je astronomski poredak triju piramida u Gizi često predmet rasprava i kontroverzi.
Posebno, na dan proljetnog ili jesenjeg ekvinocija, ako neko stoji licem okrenut prema Velikoj Sfingi u vrijeme zalaska sunca, može primijetiti jedinstvenu astronomsku pojavu. Kako se Sunce spušta prema horizontu, ono se tačno poravnava s desnim ramenom Sfinge. Ovaj vizualni efekt stvara dojam da Sunce doslovno “sjeda” na Sfingino rame.
Istovremeno, s tog specifičnog ugla, Sunce se može vidjeti kako se spušta iza Sfinge, tačno na južnom uglu Kefrenove piramide. Ovaj fenomen ne samo da pokazuje sofisticiranost drevnih Egipćana u smislu astronomije, već također sugeriše da su ove monumentalne građevine mogle imati dublje značenje povezano s astronomskim ciklusima i vjerskim vjerovanjima. Sfinga i Kefrenova piramida služe kao svjedoci drevne vještine i znanja o nebeskim pojavama, simbolizirajući složenost i mudrost egipatske civilizacije.
Foto: Alessandro Zanini/Unsplash
4. Chichen Itza
Piramida s ravnim vrhom poznata kao El Castillo, smještena u Chichen Itzi u Meksiku, remek je djelo Maja izgrađeno oko 1000. godine. Ovo drevno mjesto svake godine privlači mnoštvo ljudi koji dolaze svjedočiti promjeni godišnjih doba, posebno tokom ekvinocija.
Za vrijeme ekvinocija, igra svjetla i sjena na piramidi stvara cik-cak uzorak na njenim stepenicama, stvarajući iluziju ogromne zmije koja se spušta niz piramidu. Ovaj fenomen, poznat kao spuštanje Kukulkana, priziva sliku pernate zmije, koja je bila važan simbol u majanskoj mitologiji.
Sama piramida funkcionalno djeluje kao divovski kalendar, s ukupno 91 stepenicom na svakom od svoja četiri stuba, plus gornjom platformom koja zajedno čini 365 stepenica – broj dana u godini. Ovo arhitektonsko čudo nije samo primjer izvanredne građevinske vještine Maya, već i jasan pokazatelj njihovog dubokog razumijevanja astronomije i vremenskih ciklusa.
Chichen Itza stoga predstavlja izuzetan primjer kako su drevni narodi koristili svoje znanje o nebeskim tijelima i godišnjim ciklusima kako bi oblikovali svoju arhitekturu i kulturu, stvarajući spomenike koji su i danas izvor divljenja i istraživanja.
Foto: Filip Gielda/Unsplash
5. Chaco Canyon
Chaco Canyon, smješten u Novom Meksiku u Sjedinjenim Državama, još je jedan primjer drevnog spomenika koji ilustruje napredno poznavanje astronomije. Ovo područje je bilo dom Puebloansima, precima američkih domorodaca na jugozapadu SAD-a, koji su bili izuzetni promatrači nebeskih tijela i koristili su se spiralnim dizajnima urezanim u stijene kako bi pratili godišnja doba i bilježili prolazak vremena.
Drevni grad u Chaco Canyonu karakteriše mnoštvo zidova orijentiranih duž osi sjever-jug i istok-zapad. Te strukture su precizno izgrađene tako da njihove sjene označavaju solsticije, ekvinocije i druge važne nebeske događaje. Jedan od najpoznatijih petroglifa u kanjonu je “Sunčev bodež”, nazvan zbog specifičnog načina na koji zrake Sunca padaju u podne tokom solsticija, stvarajući oblik sličan bodežu na stijeni.
Ovaj fenomen ne samo da otkriva sofisticiranost Puebloanskih metoda bilježenja vremena i promatranja nebeskih pojava, već također svjedoči o dubokoj povezanosti ove kulture s prirodnim ciklusima i astronomijom. Chaco Canyon stoga ostaje važan arheološki i istorijski lokalitet, pružajući uvid u složenu društvenu i ceremonijalnu strukturu drevnih Puebloanskih naroda.
Teorije o piramidama u Gizi
Teorije o piramidama u Gizi dugo intrigiraju istraživače i naučnike koji pokušavaju razriješiti zagonetku njihovog rasporeda i povezanosti s nebeskim tijelima. Kompleks piramida u Gizi, koji se nalazi izvan Kaira, uključuje tri glavne piramide – Menkaureovu, Kefrenovu i Veliku piramidu, kao i Veliku Sfingu.
Piramide, izgrađene oko 2500. godine prije Hrista, predstavljaju arhitektonska čuda drevnog svijeta, ali njihova svrha i poravnanje još uvijek su predmet spekulacija. Jedan od najpoznatijih teoretičara koji se bavio ovim pitanjem je Robert Bauval, koji je 1980-ih godina predložio teoriju poznatu kao “Orionova korelacijska teorija”.
U svojoj knjizi “The Orion Mystery”, objavljenoj 1995. godine, Bauval iznosi tezu da su piramide građene kao odraz zvijezda u Orionovom pojasu. Prema njegovoj teoriji, raspored triju piramida u Gizi odgovara rasporedu zvijezda u Orionovom pojasu, sugerirajući da su Egipćani vidjeli Orion kao simbol Osirisa, boga mrtvih, i da su piramide služile kao “vrata do zvijezda”.
Iako je Bauvalova teorija privukla mnoge pristalice i popularizirala ideju o astrološkoj povezanosti piramida, mnogi naučnici ostaju skeptični. Jedan od razloga za skeptičnost je nedostatak savršenog poravnanja između položaja piramida i zvijezda Orionova pojasa. Također, u razmatranje treba uzeti i činjenicu da je prošlo 4500 godina od izgradnje piramida, što znači da su se nebeska poravnanja mogla značajno promijeniti.
Ukratko, iako Bauvalova teorija pruža fascinantnu perspektivu na moguću povezanost piramida s astronomijom, većina naučnika smatra da nedostaje dovoljno naučnih dokaza koji bi potkrijepili tezu o nebeskom poravnanju kao ključnom motivu za izgradnju piramida u Gizi.
