Zašto je Sunce žuto?

Sunce se sastoji od plinova, većinom vodika i helija i malih količina drugih elemenata poput sumpora, magnezija, ugljika, neona, željeza, kisika, nikla, kroma i kalcija.

Temperatura površine Sunca otprilike iznosi 5,506 ° C, što Suncu daje bijelu boju, ali zbog atmosferskog rasipanja svijetla često tu bijelu vidimo kao žutu boju.

Kada bijelo svijetlo koje dolazi od Sunca i ide prema Zemlji prelazi kroz atmosferu Zemlje, plavo svijetlo se rasipa (zbog koje nebo vidimo kao plavo) , a uz bijelo svijetlo ostaje crveno, koje mi vidimo kao žuto. Kad Sunce zalazi na zapadu više se plavog svijetla rasipa nego uobičajeno, pa nam se Sunce čini tamnije, narančasto ili crveno. Možemo reći da kad Sunce gledamo sa Zemlje izgleda žuto, ali ako ga promatramo iz svemira, izvan Zemljine atmosfere, sigurno ćemo primijetiti razliku i u boji i u intenzitetu.

Neki vjeruju da je pojavnost Sunca samo interpretacija ljudskog oka, da svijetlo stiže sa Sunca i pogađa vizualni korteks naše mrežnice koji nakon obrade prenosi mozgu da je svijetlo žuto.  Boju opažaju fotoosjetljive  vidne stanice u našim očima koje su poznate kao čunjići, a neke ih životinje nemaju. Prema tome je moguće da one vide Sunce kao sivo, no to nije znanstveno dokazani tako da ne možemo biti sigurni u tu pretpostavku, jer imaju crno – bijele štapiće (drugi set vidnih stanica) u mrežnici koji su iznimno osjetljivi na svijetlo.