fbpx

PITANJA O SVEMIRU NA KOJA NIKO NEMA ODGOVOR

svemir1

Tokom uobičajenih dana u školi provede se veliki broj sati u učenju odgovora na razna pitanja, ali nekako fokus nije na pitanjima za koja ne postoje već utvrđeni odgovori. Međutim, razlog za to je potpuno opravdan – odgovori na neka pitanja i dalje ne postoje.

Tokom života razna pitanja muče kako decu tako i odrasle, Mnoge stvari nam nisu jasne i mnoge nas navode na razmišljanje. Interesuje nas da li je Veliki prasak bio samo slučajnost, zašto toliko ljudi i životinja trpi užasne patnje, da li je naš život deo nekog velikog plana, da li je budućnost zacrtana ili tek treba da bude zapisana, imamo li mi slobodnu volju, ko smo mi tj. da li smo samo biološke mašine, a ako smo samo biološke mašine kako to da imamo savest, i na kraju šta je to savest? Sve ovo su samo nekolicina pitanja koja nas muče tokom života a za koja se uvek nadamo da ćemo saznati odgovor. Međutim, za neka pitanja odgovor još uvek ne postoji.

 Primer za to biće dva pitanja za koja niko na svetu ni dan danas nema odgovor. Prvo pitanje je koliko svemira postoji? Kada razmišljamo o našoj planeti imajući u vidu sva naučna istraživanja i saznanja, mi znamo da je Sunce mnogo veće od naše Zemlje i da u njega može stati veliki broj Zemlji. Ali, ako odemo korak dalje, tok misli nas navodi da razmišljamo o tome da je Sunce u kosmosu zapravo samo jedna tačkica. Sunce je jedna od približno 400 milijardi zvezda u galaksiji. I ne samo to, postoji još približno 100 milijardi galaksija koje mogu da se otkriju našim teleskopima. Slikovito gledano, ako bi svaka zvezda bila veličine zrna peska samo Mlečni put bi imao toliko zvezda da bi ispunio komad plaže razmera 10x10 m. Međutim, cela Zemlja nema dovoljno plaža da bi se predstavile sve zvezde iz svemira. Da stvar bude još komplikovanija, veliki naučnik i fizičar Stiven Hoking smatrao je da postoji nešto mnogo veće od toga i da su 10 milijardi galaksija dostupnih našim teleskopima samo majušni deo svemira. Ukoliko uzmemo u obzir činjenicu da se svemir širi ubrzanim tempom, velika većina galaksija se udaljava od nas tako brzo da njihova svetlost nikada neće biti opažena od naših naučnika, ali to ne znači da one ne postoje.

svemir2

Nedavno se u fizici pojavila takozvana teorija struna i ona govori da bi moglo postojati bezbroj drugih svemira koji su sačinjeni od drugih vrsti čestica, sa drugačijim osobinama i koje se podvrgavaju drugim fizičkim zakonima. Oni veruju da većina ovih svemira nikada ne bi mogla da podrži život i da bi mogli da se pojave i nestanu u jednoj nanosekundi. Vodeća verzija teorija struna predviđa multiverzum, koji je sačinjen od 10 na 500 svemira. To je jedinica sa 500 nula svemira – zamislite tu brojku! Ta brojka je tako velika da bi svaki atom u našem svemiru imao svoj svemir, a svi atomi u novonastalom svemiru bi ponovo imali svoje svemire. Sve ovo bi bio samo jedan mali deo od ukupnog broja koji je teorija struna procenila. Ipak, i ova brojka je malena ukoliko uvažimo verovanja nekih fizičara da je univerzum beskonačan prostor. Neki filozofi pak tvrde da je univerzum samo naša iluzija, neki nauniči tvrde da je univerzum samo jedan, i mi jasno vidimo da ne postoji slaganje a tako ni odgovor što se tiče ovog pitanja. Sve što znamo jeste da je odgovor negde između nule i beskonačnosti.

Drugo pitanje na koje niko nema odgovor je zašto nemamo dokaze da vanzemaljci postoje, tj. da život van Zemlje postoji? Negde u tom ogromnom svemiru očekivano je da postoje druge planete koje bujaju životom. Međutim, kako mi ne vidimo dokaze za to? Ovo čuveno pitanje je prvi postavio Enrike Fermi 1950. godine. Ljudi koji veruju u natprirodne sile, koji veruju u paralelne univerzume i teoretičari zavere će često govoriti da nas vanzemaljci zapravo stalno posećuju a da se izveštaji iz nekog razloga zataškavaju, međutim, realno gledano, ovo je malo verovatno. Naučnici misle da mogu postojati 10 triliona planeta samo u našoj galaksiji. Ipak, ukoliko na nekolicini njih postoji bilo koji oblik života to bi približno davalo brojku od 50 miliona planeta na kojima je život, a koje su blizu nas. Na sve to uzimo u obzir podatak da se naša planeta nije stvorila sve do 9 miliijardi godina nakon velikog praska, što znači da su se nebrojene druge planete formirale ranije i da su verovatno razvile priliku za život mnogo pre nego što se to desilo na Zemlji. Logičan sled događaja bi bio da se na bar nekoj od njih razvio neki inteligentni oblik živog sveta i, na primer, počeo da stvara tehnologije Te tehnologije bi imale milione godina da postanu kompleksne i moćne. Na našoj planeti smo imali prilike da vidimo kako brzo i koliko daleko ide tehnologija u periodu od samo 100 godina, što aludira na to da je inteigentna vanzemaljska civilizacija mogla da se proširi galaksijom. Takva civilizacija je mogla do sada stvoriti veliki broj svemirskih brodova za potencijalnu kolonizaciju ili takva veličanstvena dela koja bi krasila noćno nebo. U najmanju ruku, pomislili bismo da bi oni već otkrili svoje prisustvo želeli oni to ili ne, putem elektromagnetnih sila, a mi i dan danas ne vidimo nikakve ubedljive dokaze za to. Odgovor na ovakvo pitanje ne postoji, ali postoje nagađanja. Na primer, možda su vanzemaljci toliko napredovali i razvili se da sada vladaju svemirom i tako sprečavaju da se o njima išta sazna, a možda je razvitak inteligentnih bića mnogo manji nego što mi smatramo da jeste te da smo mi za sada jedini inteligentni oblik života u svemiru. Realniji odgovori bi bili da ne trošimo ogromne svote novca i pažnju na te stvari zato i postoji mogućnost da smo prevideli druge oblike života, a možda se sve što mi ne vidimo dešava u tamnoj materiji univezuma.
U svakom slučaju, odgovor po svemu sudeći nećemo skorije saznati, ali to ne znači da treba odustati. Nova saznanja šire naše vidike i mogućnosti i teraju nas da napredujemo – zato ostanite radoznali!

redinfoportal.com