fbpx

Od nauke do besmrtnosti

Težnja čoveka ka savršenstvu datira još od starih civilizacija, kada su ljudi imali za cilj da postanu što sličniji bogovima. Danas je cilj isti, samo su se forma i način delovanja promenili.

shutterstock 73948438 800x445

Ta procedura započinje laboratorijskim eksperimentima na polju genetike. U pokušajima da se čovek učini savršenim, mnogi naučnici su pribegli tehnikama manipulacije genima, to jest, ubacivanjem zdravih i dobrih gena, i izbacivanjem loših koji su uzročnici bolesti.

Eksperimenti nad embrionima

Kineski naučnici su uspeli da modifikuju genom ljudskog embriona i time pokrenuli lavinu komentara i debata na polju etike; da li smo spremni za genetski modifikovane ljude?

Naučnici sa univerziteta u Guganguu, Kina, koristili su eksperimentalnu tehniku modifikacije gena kako bi u ljudskom embrionu modifikovali gen koji je uzročnik smrtonosnog krvnog poremećaja. Šta bi to trebalo da znači? Cilj većine genetičara današnjice je da kontrolišu gene koji prouzrokuju bolesti. Drugim rečima, teži se ka ljudskom fizičkom savršenstvu. Mnogi to rade u saradnji sa zvaničnim institutima u svetu, ali postoje i oni koji to rade u tajnosti. Postoji i etička strana cele priče, jer ipak ovde pričamo o testiranjima nad ljudskim embrionima a potencijonalno i samim ljudima.

Mnogi naučnici i učenjaci su protiv te vrste istraživanja u skorijoj budućnosti. Razlog tome je nespremnost današnjeg čovečanstva da se nosi sa tom vrstom odgovornosti.

Delovi drugih organizama

Tehniku koju su koristili kineski naučnici uključuje kompleks enzima CRISPR/Cas 9, koji se nalaze u mnogim bakterijama. Pošto je termin malo više naučan, da ga malo pojasnimo. CRISPR (eng. Clustered Regularly Interspaced Short Palindromic Repeats) predstavlja sekvencu RNK bakterije, i služi kao neka vrsta odbrambenog sistema bakterije od virusa koji je napadaju. Dok Cas predstavljaju geni koji aktiviraju ovu vrstu imunog sistema. Previše nepoznate terminologije, zar ne? Da se vratimo na srpski jezik.

CRISPR/Cas 9 su delići bakterije koji su zaduženi za odbranu od virusa. Naučnici su imali za cilj da tu sekvencu ubace u ljudski gen, kako bismo i mi stvorili otpornost na virus koji prouzrokuje smrtonosnu bolest.
Zvuči veoma jednostavno. Uzmete jednu dobru stranu bakterije, stavite je u ljudski gen, i odjednom smo otporni na bolest. Ipak, sačekajmo kraj priče pre nego što počnemo da slavimo korak ka besmrtnosti.

Epilog istraživanja

Naučnici su tu proceduru uradili na 86 embriona, koji nemaju mogućnost da postanu u potpunosti razvijena živa bića zbog fertilizacije sa dva uzorka sperme. Međutim, 71 je preživelo ubrizgavanje, a samo 28 embriona je moglo da se dalje istražuje, dok je par njih ostalo u zdravom i „normalnom“ stanju. Kako bi takvo istraživanje moglo da se koristi nad embrionima koji imaju mogućnost da se razviju u ljudska bića, uspešnost tog eksperimenta mora biti blizu 100%.

Takođe, tokom eksperimenta, došlo je do raznih mutacija u ostalim genima embriona, koje nisu bile planirane. Upravo su te komplikacije započele niz debata o etičkoj slici celog projekta.
Zapravo, ovo istraživanje je samo primer na koji način čovek može da teži ka savršenstvu u genetici. Za ostale mogućnosti možemo da pustimo mašti na volju.

Jedni govore da nije etički, drugi pričaju da je stvaranje super-ljudi propast čovečanstva, a treći u laboratorijama daju povod za razvoj tih priča. Ali putovanje od običnog smrtnika do besmrtnika će trajati decenijama. Velika je mogućnost da ćemo pre naseliti Kripton u dubinama svemira, nego što ćemo biti u mogućnosti da stvorimo nadčoveka.

Samo da se razjasni, da se borba ne vodi samo protiv bolesti, već i protiv starenja i generalno besmrtnosti ljudske rase.

Mnogima sve ovo zvuči kao bajka ili nešto što je posve nemoguće, ali ne zaboravimo, nešto što se pre 100 godina zvalo magija, danas je nauka.

Izvor: InterFON