DOK JE BiH SPAVALA: Otkrića koja su u 2015. unaprijedila svijet
Tokom 2015., dok se BiH borila sa političkom i socijalnom krizom, svijet je, očekivano, krenuo dalje. Polje inovacija obilježeno je otkrićima za koja naučnici kažu da su promijenila veliki broj ljudskih života i unaprijedila svijet.
Početkom januara svjedočili smo kako Bill Gates pije čistu vodu dobijenu preradom otpadnih voda, a odmah sljedećeg mjeseca socijalni radnici i naučnici došli su do načina kako spriječiti HIV među beskućnicima. U martu je kreiran mikročip namijenjen razvoju digitalnih tehnologija u zemljama u razvoju.
Slijedi izbor najkorisnijih izuma koji su unaprijedili svijet u godini na izmaku.
Na prvom mjestu svakako je mašina-procesor koja otpadne kanalizacione vode pretvara u pitku čistu vodu. Procjenjuje se da oko 2,4 milijarde ljudi širom svijeta nema pristup osnovnoj, sigurnoj sanitaciji, dok više od 660 miliona ljudi koristi neprovjerene izvore pitke vode. Fondacija Gates je potražila pomoć inžinjera kako bi se tehnologija iskoristila u rješavanju ovih pitanja. Peter Janicki, izvršni direktor Janicki Bioenergije, razvio je mašinu koja pretvara otpadne vode i kanalizacioni mulj u čistu vodu za piće bez prisustva patogena i pepela i to u svega nekoliko minuta. Uređaj može pomoći zemljama u razvoju na više načina – proizvodnjom čiste vode, ali i zapošljavanjem poduzetnika koji bi posao pokretali u regijama u kojima je to najpotrebnije.
Algoritam koji može spriječiti pojavu HIV-a među mladim beskućnicima - samo u SAD-u ima oko 2 miliona beskućnika u dobi između 13 i 24 godine. Jedanaest posto njih zaraženo je HIV-om. No istraživači sa Sveučilišta Južna Kalifornija su razvili algoritam nazvan PSINET koji koristi umjetnu inteligenciju kako bi identificirao najprikladniju osobu među beskućnicima koja može informirati ostale o načinima širenja HIV-a.
Algoritam širi ''mrežu prijateljstva'' među beskućnicima i traži osobu koja bi mogla imati najveći doseg u zajednici beskućnika kako bi širila informacije o zaštiti od HIV-a. Prema istraživačima, zahvaljujući PSINET-u dostupno je 60 posto više informacija nego tipičnim prenošenjem tokom usmenih kampanja.
Tenisice za hendikepirane osobe - još u 2012. godini Matthew Walzer, koji boluje od cerebralne paralize je napisao pismo Nikeu u kojem je tražio da naprave tenisice za ljude s tjelesnim poteškoćama. Htio je da te tenisice budu lake za obuvanje i i izuvanje.
Ove godine kompanija je predstavila svoje tenisice - Flyease koje imaju patentni zatvarač koji ide skroz do stražnje strane tenisica. Na taj način umjesto problematičnih vezica osobe s invaliditetom mogu jednostavno ''oguliti'' tenisicu sa stopala.
Uređaj koji može otvorenu ranu zatvoriti za samo jednu minutu - startup iz Oregona RevMedX izumio je napravu XSTAT 30, napunjen sitnim, biokompatibilnim spužvama.
Injekcija se može ubrizgati duboko u ranu kako bi zatvorile ranu za manje od minute. Ovaj izum koristi se na ratištima širom svijeta od 2014., a FDA je nedavno odobrila za civilnu upotrebu.
RevMedx-ov istraživač rekao je kako se spužva može uvećati i do 15 puta u kontaktu sa krvlju i na taj način napraviti pritisak na ranu i blokirati protok krvi.
Internet na mikročipu - Na Univerzitetu Sjeverna Karolina razvijen je eGranary Pocket Library (Widernet projekat) – mikročip uz pomoć kojeg pametni telefoni, laptopi i tableti pružaju informacije i obrazovne resurse miljardama ljudi bez pristupa internetu. WiderNet je povezan sa ministarstvima obrazovanja, zdravstva i školama u različitim zemljama i njegov cilj je da „popuni“ svaku biblioteku na čipu sa nekoliko hiljada dokumenata za upotrebu u raznim institucijama, primjera radi, medicinskoj školi u Zambiji.
Posuđe koje olakšava život oboljelima od demencije - Kognitivna i senzorna oštećenja povezana sa demencijom često rezultiraju i teškoćama u jelu – prosipanjem hrane, zbunjenošću u vezi sa upotrebom pribora i sl – što izaziva frustraciju i patnju, pa pogođeni često jedu manje nego što bi trebali. Kako bi riješio ovaj problem, industrijski dizajner Sha Yao kreirao je Eatwell, set za objed od osam komada, sa više od 20 različitih karakteristika koje olakšavaju jelo i daju više samostalnosti tokom obroka oboljelima od demencije. Na primjer, posuđe ima ukošeno dno za lakše zahvatanje, svijetlih je boja za razlikovanje hrane i ima specijalni ergonomski oblikovan pribor.
Rotori isprintani 3D printerom - posebni rotori pročišćavaju morsku vodu i pretvaraju je u pitku. Ovo nisu prvi takvi rotori jer su identični, iako mnogo veći, postojali otprije, ali ovi su smanjeni i isprintani 3D tehnologijom što znači da su i jeftiniji, a samim time i dostupniji širim masama koje imaju problema s opskrbom vodom.
Lampe koje rade uz pomoć biljaka - Oko 42% ruralnih područja u peruanskoj džungli nemaju struju, prema posljednjoj anketi.
Univerzitet UTEC, poznat po razvoju inovativnih tehologija, pokušavajući da riješi ovaj problem, kreirao je Plantalamparas – lampu koja radi na energiju biljaka i osvjetljava malo selo Nuevo Saposo.
Za vrijeme fotosinteze biljka proizvodi elektrone tokom oksidacije. UTEC tim hvata ove elektrone koristeći elektrode i pohranjuje ih u baterije. Ovaj proces može napajati LED sijalice tokom dva sata.
Materijal koji apsorbuje naftne mrlje - Istraživači sa Deakin univerziteta u Australiji, zajedno sa naučnicima sa Drexel univerziteta u Filadelfiji i Missouri univerziteta, razvili su materijal koji upija naftne mrlje kao spužva. Svaki je napravljen od pahuljica debljine od nekoliko nanometara sa sitnim rupama, a koja može narasti do veličine 5,5 teniskih terena.
Pore osiguravaju površinu za upijanje ulja i organskih otapala do 33 puta njihove vlastitie težine, rekao je jedan od naučnika.
Uređaj za pranje veša koji koristi istu vodu mjesecima - Kako mašine za pranje veša koriste velike količine vode za uklanjanaje manje količine prljavštine, te kako bi očuvali vodu i povećali učinkovitost uređaja, tri studenta MIT-a izumila su AquaFresco, vrstu filtera koja omogućava ponovnu upotrebu 95 posto iskorištene vode u prethodnom pranju. Uređaj filtrira i reciklira vodu i deterdžent za daljnje cikluse čišćenja – sve do šest mjeseci.
Izdržljive privremene kuće za izbjeglice - Ove kuće nedavno je isporučio UNHCR, a predstavljaju privremeno sklonište za izbjeglice. Očekivani životni vijek im je tri godine, dolaze u paketima za čije sastavljanje nije potreban alat. Dizajner je skloništa kreirao imajući na umu potrebe porodica u izbjeglištvu, pa svaka od njih uključuje i solarni panel i lampu. Veliki broj skloništa isporučen je u zemlje sa najvećim brojem izbjeglica, kao što je Grčka.
Protetička ruka koja može proizvesti osjećaj dodira - Većina protetičkih pomagala ne omogućava njihovim korisnicima čulo dodira, ali posljednja verzija koju je razvila DARPA koristi neurotehnologiju kako bi omogućila upravo to. Istraživači su prototip razvijen na John Hopkins Univerzitetu primijenili na 28-godišnjaku koji je postao prva osoba sposobna da osjeti fizičke senzacije dodira uz pomoć ovog pomagala.
Uređaj za reguliranje poremećaja disanja kod beba - Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, akutna respiratorna oboljenja jedan su od vodećih uzroka smrti kod djece u dobi do pet godina. Bebe koje imaju problema sa disanjem često trebaju kontinuiranu mehaničku podršku za disanje, za koju je u zemljama u razvoju često dovoljna osnovna oprema, ali bebama sa teškim respiratornim poremećajem često je potrebna skupa i zahtjevna oprema.
NeoVent, koji su razvili studenti na Univerzitetu u Michiganu, uređaj je koji koristi mehanizam obrnute posude koji omogućava dva nivoa pritiska potrebna kako bi beba disala.
Revolucionarne ekološke cigle u Indiji - U Indiji na stotine hiljada peći za opeke proizvodi blizu 200 milijardi cigli godišnje, a taj proces značajno doprinosi zagađenju zraka i povećanju emisije stakleničkih plinova. Cijeli proces utiče na ljudsko zdravlje. Zbog toga su studenti MIT-a razvili novu ciglu, nazvanu Eco BLAC brick. Napravljena je od pepela korištenjem tehnologije alkalne aktivacije.
Aplikacija koja omogućava slijepima da vide kroz ''druge oči' - Be My Eyes je aplikacija koja ''posuđuje'' oči slijepim osobama. Povezuje slijepe korisnike s volonterima iz cijelog svijeta koji preko live video chata opisuju slijepim osobama što vide i odgovaraju na sva njihova pitanja. Aplikaciju trenutno koristi oko 115 hiljada slijepih osoba.
Trake za kućno testiranje infekcija - Istraživači sa Univerziteta u Floridi kreirali su papirne i plastične trakice za kućno testiranje na HIV, E. coli, Staphyloccocus aureas i druge bakterije, kao i aplikacije za pametne telefone pomoću kojih bi se mogle detektovati infekcije korištenjem slika. Prema navodima Fast Company, test na E. coli napravljen je od papira i sadrži antitijela, koja reaguju promjenom boje ukoliko postoji bakterija. Istraživači se nadaju da će testove komercijalizirati do sredine 2016.
Bindi obogaćen jodom za žene u Indiji - Žene u Indiji tradicionalno „nose“ bindi, malu tačku iscrtanu među obrvama – iz religijskih razloga ili kao znak da su udate, ali njegova popularnost raste među svim ženama.
Life Saving Dot je bindi koji ima i zdravstvenu namjenu – sadrži određenu količinu joda kojeg žene u siromašnim dijelovima često ne dobijeju dovoljno. Ovaj jeftini dodatak ishrani košta svega 10 rupija, ili 16 centi, za pakovanje od 30 bindija. Podijeljen je ženama u ruralnim područjima širom Indije i bolnicama u nekoliko gradića.
Tretman za žuticu kod novorođenčadi - Žutica je primarni razlog zadržavanja novorođenčadi u bolnicama širom svijeta, a milioni beba ne primaju efikasnu terapiju. Nagrađeni uređaj koji tretira novorođenačku žuticu Brilliance Pro čini to uz pomoć sofisticirane fototerapije i napredna je verzija uređaja iz 2012.
Privremena tetovaža za praćenje šećera u krvi - Pacijenti s dijabeteseom za provjeru cjelodnevnog šećera u krvi moraju se nekoliko puta na dan podvrgnuti bolnom uzimanju uzorka iz prsta. Na Univerzitetu u San Diegu razvijena je privremena tetovaža koja na neinvazivan način mjeri razinu glukoze. Tetovaža još uvijek ne daje neophodne numeričke razine, ali inžinjeri kaže da će ih prilagoditi kako bi dobili i ta očitanja. Ova metoda mogla bi utrti put drugim tehnologijama, kao što je isporuka lijekova kroz kožu.
Senzor za očuvanje okeana - Sunburst Sensors dobitnik je priznanja za poboljšanje razumijevanja kako emisije ugljen-dioksida utiču na kiselost okeana, što utiče na život u okeanu i remeti lanac ishrane. Nagrada je dodijeljena za senzor koji može dugoročno pratiti kiselost okeana i doprinijeti njegovom spašavanju.
(zurnal.info)
(Izvor: mashable.com)
